Sporno pitanje Zelenskom u Beogradu: Rusija izdala nalog za uhićenje poznatog njemačkog novinara

Martens je Zelenskog pitao što Europljani mogu učiniti kako bi pomogli Ukrajini da "ubije više Rusa“, nakon čega je odmah precizirao – "više ruskih vojnika“.

Rusko veleposlanstvo u Njemačkoj zbog Martensove se formulacije obratilo i berlinskom državnom odvjetništvu, tražeći pravnu procjenu njegova pitanja. Iz veleposlanstva tvrde da je novinar riječi odabrao "svjesno i namjerno“ te da bi se one mogle protumačiti kao poziv na ubijanje Rusa.

Njemačko državno odvjetništvo provjerava Martensa

Berlinsko državno odvjetništvo potvrdilo je da je zaprimilo dopis te da je dužno provjeriti postoji li početna sumnja da je počinjeno kazneno djelo. Naglasili su, međutim, da to ne znači da je protiv Martensa pokrenuta istraga te da vrijedi pretpostavka nevinosti.

Na ruski potez reagiralo je Njemačko udruženje novinara (DJV). Njegov predsjednik Mika Beuster poručio je da pitanja koja novinari postavljaju na konferencijama za medije nisu stvar pravosuđa, pa tako ni ruskog. Pozvao je njemačke vlasti na oprez kako ne bi došlo do, kako je rekao, "montiranog procesa protiv njemačkog novinara u Moskvi“.

Njemačka ga neće izručiti, ali...

Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova također je osudilo postupanje Moskve. Njegov glasnogovornik izjavio je da takvi slučajevi nisu novost te optužio Rusiju da u zemlji i inozemstvu sve agresivnije djeluje protiv slobode medija.

Martensu iz Njemačke ne prijeti izručenje Rusiji. Bild je, međutim, ustvrdio da bi situacija "eventualno mogla“ biti drukčija ako bi novinar boravio na Balkanu, posebice u Srbiji zbog njezinih bliskih odnosa s Moskvom. List za takvu pretpostavku nije ponudio dokaze, piše Deutsche Welle.

Sporno pitanje Zelenskom

Martens (53) dugogodišnji je dopisnik FAZ-a koji je radio u Moskvi, Beogradu i Ateni, a posljednjih godina iz Beča prati Balkan.

Uoči posjeta Zelenskog Beogradu pisao je o isporukama srpskog streljiva Ukrajini i navodnim planovima za zajedničku ukrajinsko-srpsku tvornicu dronova.

Na zajedničkoj konferenciji Zelenskog i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića 8. kolovoza bio je među troje novinara koji su dobili priliku postaviti pitanje.

"Što mi Europljani možemo učiniti da vam pomognemo da ubijete više Rusa… više ruskih vojnika, naravno?“ upitao je Zelenskog.

Formulacija je izazvala niz reakcija u ruskim i srpskim medijima, kao i oštre osude iz Moskve.

FAZ je nakon toga priznao da je pitanje zvučalo "dvosmisleno“, ali je objasnio da se odnosilo na rasprave koje se među njemačkim obrambenim stručnjacima vode o pomoći Ukrajini. List je poručio da njegova uređivačka politika nije usmjerena na ubijanje Rusa, nego na uspostavu mira i okončanje ruske agresije na Ukrajinu. Najavio je i pravne korake kako bi Martensa zaštitio od prijetnji.

Martens priznao da je dio pitanja bio pogrešno formuliran

Sam Martens trenutačno ne daje izjave o slučaju, no ranije je za beogradski tjednik Vreme priznao da je pogriješio kada je upotrijebio izraz "mi, Europljani“, jer se time kao novinar stavio u ulogu koja mu ne pripada.

Kada je riječ o dijelu pitanja o "ubijanju“ ruskih vojnika, Martens je svoju formulaciju povezao s memoarima Fitzroya Macleana, časnika za vezu britanskog premijera Winstona Churchilla pri Titovim partizanima. Prema njegovu objašnjenju, Churchill je tijekom Drugog svjetskog rata želio utvrditi tko u Jugoslaviji ubija najviše njemačkih vojnika kako bi toj strani pomogao da ih ubija još više.

Martens je tada ustvrdio da bi odgovorni političari trebali razmišljati o tome kako Rusiji nanijeti dovoljno velike vojne gubitke da bi Vladimir Putin bio prisiljen na pregovore.

"Da, moramo pregovarati, ali Putina se prvo mora prisiliti na pregovore“, rekao je Martens.

Novinar tvrdi da je sličnu tezu zastupao i ranije te najavljuje esej u kojem će detaljnije obrazložiti svoje stajalište. Njegova formulacija pitanja Zelenskom u međuvremenu je izazvala kritike i u dijelu njemačkih medija.