Što su "fantomske prijevare" i zašto na kraju sami sebi opljačkate račun?

Prijevare poznate kao „phantom hacker“ ili jednostavno „phantom“ prijevare posljednjih su godina u velikom porastu.

Riječ je o složenim oblicima prijevare u kojima kriminalci uvjeravaju žrtve da su im novac ili računalo kompromitirani zbog hakera. Prevarant zatim žrtvu nagovara da svoju ušteđevinu prebaci na navodno „siguran“ račun, koji je zapravo pod kontrolom kriminalaca, piše Euronews.

Širenju ovog trenda pridonijeli su razvoj umjetne inteligencije, internetskog bankarstva i društvenih mreža. Više načina za plaćanje i primanje novca znači i više ulaznih točaka koje prevaranti mogu iskoristiti.

Kako funkcioniraju „phantom hacker“ prijevare

Neke od najčešćih „phantom hacker“ prijevara odvijaju se u nekoliko faza. Prva je lažna tehnička podrška.

Obično počinje skočnim prozorom, porukom ili pozivom u kojem se tvrdi da vaše računalo ili uređaj ima virus. Kada nazovete navedeni broj, osoba koja se predstavlja kao djelatnik tehničke podrške može od vas zatražiti da instalirate program za udaljeni pristup uređaju.

Slijedi faza lažnog upozorenja banke. Druga osoba može vas nazvati i tvrditi da netko pokušava hakirati vaše bankovne račune. Prevaranti često mogu lažirati podatke o pozivatelju, pa možete povjerovati da vas zove legitimni telefonski broj.

Mogu vam reći da morate odmah reagirati kako biste zaštitili račun i novac te da se odmah prijavite u internetsko bankarstvo i provjerite stanje.

No budući da sada imaju udaljeni pristup vašem uređaju, mogu promatrati kako se prijavljujete i prikupljati vaše podatke.

U završnoj fazi uključuje se lažno predstavljanje državnih institucija. Treća osoba može vas nazvati i tvrditi da je iz neke državne ili policijske agencije, poput FBI-ja ili američkih Federalnih rezervi.

Mogu vas pritiskati da novac prebacite na navodno „siguran“ račun ili da ga pretvorite u kriptovalute ili kupite zlatne poluge kako biste ga zaštitili.

U nekim varijantama od žrtava se traži da instaliraju aplikaciju koja navodno ubrzava prijenos novca. U stvarnosti time prevarantima omogućuju udaljeni pristup uređaju, što im omogućuje da ukradu novac, često i cijelu životnu ušteđevinu, izravno s računa.

Metode se razlikuju, ali temeljna taktika gotovo je uvijek ista: stvoriti osjećaj hitnosti i natjerati žrtvu da zbog panike nešto učini.

Kako se zaštititi

Prema TEG Federal Credit Unionu, najbolja je zaštita jednostavna: nikada nemojte vjerovati neželjenim pozivima, porukama ili skočnim prozorima koji vas upozoravaju na probleme s bankovnim računom ili računalom. Ako primite takvu poruku ili poziv, odmah prekinite komunikaciju.

Nikada nemojte instalirati programe ili aplikacije za udaljeni pristup na zahtjev osobe koja vam se neočekivano javila.

Ako sumnjate na prijevaru, izravno nazovite svoju banku na broj naveden na njezinoj internetskoj stranici ili na poleđini bankovne kartice.

Nijedna legitimna banka, tehnološka tvrtka ili državna institucija nikada od vas neće tražiti da svoju ušteđevinu prebacite na „siguran“ račun ili kupite zlato ili kriptovalute kako biste je zaštitili.

Po čemu se „phantom hacker“ prijevare razlikuju od lažnih dugova?

Za razliku od „phantom hacker“ prijevara, koje se uglavnom oslanjaju na dobivanje pristupa novcu ili bankovnom računu žrtve, lažni ili „zombi-dugovi“ drugačija su vrsta prijevare. U tom slučaju prevaranti pokušavaju navesti žrtve da plate dugove koji zapravo ne postoje ili su već istekli.

Dok se to nekoć radilo putem loše napisanih e-mailova ili neuvjerljivih telefonskih poziva, prevaranti danas koriste velike jezične modele (LLM) za pisanje savršeno lokaliziranih i vrlo uvjerljivih pravnih prijetnji.

Takvi dugovi možda su već podmireni, otpisani u stečajnom postupku ili ih je netko neovlašteno umjetno uvećao.

Prevaranti se najčešće predstavljaju kao službe za naplatu dugova te koriste agresivan jezik, lažne prijetnje uhićenjem i zastrašivanje kako bi žrtvu natjerali da odmah plati.

U mnogim slučajevima mogu se koristiti i zbunjujućim objašnjenjima kako bi objasnili zašto se dug za koji se ranije smatralo da je podmiren ili otpisan ipak navodno mora platiti. Istodobno nastavljaju koristiti zastrašivanje i stvaranje panike kako bi žrtvu spriječili da dodatno provjerava o čemu je zapravo riječ.

To se osobito može događati starijim osobama.