Stručnjak za terorizam otkrio dvije najveće prijetnje s kojima se svijet trenutno suočava

"Posljednjih 25 godina doživjeli smo napad 11. rujna i fokusirani smo na džihadski terorizam, no posljednjih desetak godina svjedočimo desničarskom terorizmu, ali i ljevičarskom", započeo je Levi pa nastavio:

"Uključenost nacionalnih država je ono što govori o bitnoj razlici u odnosu na prošlost. Primjerice, Iran je takva država. Nacionalno sponzorirani terorizam je puno opasniji. Teže je i sposobniji su u organizaciji."

Najveće terorističke prijetnje?

"Mnogo se događa u sjevernoj Africi, gdje traje borba za rijetke minerale, ali većinu terorističkih napada i prijetnji čine džihadisti."

Objasnio je zašto se ljudi okreću radikalizaciji.

"Ako govorimo u kognitivnom smislu, iskorištavaju se ranjivosti pojedinca. Primjerice, netko tko ima nejasnoće sa svojim identitetom ili ima sklonost gubitka samokontrole. U pravim i odgovarajućim okolnostima, svi su ranjivi. Ideja da je vaša skupina pod prijetnjom dovodi do radikalizacije kroz osjećaj osvete ili nepravde. Sve to može biti samo stvar percepcije."

Društvene mreže vidi kao alat za radikalizaciju.

"Terorističke skupine ih koriste za širenje teorija zavjere, dezinformacija i propagande. To igra veliku ulogu. Kad je islamizam bio na vrhuncu, provodila se vrlo detaljna kampanja kako bi se pridobivalo dobrovoljce za dolazak u rat koji se odvijao u Siriji."

Kako se boriti protiv toga?

"U Australiji smo limitirali i uveli određene regulative kako bi se borili protiv dezinformacija, a i postoji zabrana korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Javnost to podupire, posebno svi koji imaju djecu."

Europa se i dalje "traži" u tom smislu.

"Postoje koraci prema naprijed, čak i u SAD-u koji uvodi nova pravila. Svjedočimo zaokretu u narativu oko korištenja društvenih mreža."

Detaljno je komentirao zašto se tako teško mogu spriječiti teroristički napadi.

"Treba imati na umu da će uvijek biti nezadovoljnih koji nasilje vide kao jedini put. Većina "pristojnih" terorističkih organizacija neće javno "oglašavati" svoje aktivnosti, jako će dobro izbjegavati detekciju. Iako se oslanjamo na tehnologiju, ona ima nedostatke i može se izbjeći nadzor. Vrlo je teško trenirati obavještajne službenike i to nije posao za svakoga jer nosi brojne rizike."

Europa i terorizam?

"Postoje veće prijetnje sigurnosti Europi od terorizma, kao rat u Ukrajini, za početak. Živimo u složenoj atmosferi, imamo asimetrične načine ratovanja... Sigurnosno ozračje se značajno promijenilo unazad pet godina, ali zapadne vlade nemaju dovoljno financijskih sredstava da bi riješile kompleksne probleme vezane uz sigurnost. Neće se sve raspasti sutra, ali je situacija puno teža nego prije pet godina, kad se borilo protiv islamista u Siriji. Tad se znalo tko je neprijatelj i kako se boriti protiv njega, a sad to ne znamo."

Tvrdi i da svakodnevno imamo neku novu sigurnosnu prijetnju.

"Svi se pitamo kako riješiti sve te probleme. Uz sve resurse koje imamo, izazov je golem. Zato me za budućnost najviše zabrinjavaju dvije stvar. Prva, kako će terorističke organizacije početi iskorištavati umjetnu inteligenciju za ostvarivanje svojih ciljeva. A drugi izazov je način na koji se klimatske promjene i militantni ljevičarski pokret križaju s terorizmom. Vjeruju da će dobiti simpatije javnosti jer im je cilj zaštititi okoliš. Bojim se da će to utjecati na demokraciju, koja je već pod velikim pritiskom. Kada terorizam obavite kako treba, to ima snažan utjecaj na demokraciju i napad 7. listopada je rezultat toga", zaključio je dr. Levi West.