Tko su maskirani ljudi u crnom koji siju kaos na ulicama Francuske?

Izvješća iz Francuske govore o sukobima, vandalizmu, pljačkama i napadima na javne zgrade u Parizu, Lyonu, Marseilleu i drugim gradovima tijekom prosvjeda 17. listopada.

Međutim, Black Bloc nije naziv jedinstvene organizacije. Riječ je o prosvjednoj taktici koja se prvenstveno povezuje s anarhističkim i radikalno lijevim pokretima, a čiji sudionici skrivaju identitet i tijekom demonstracija djeluju kao skupina, prenosi News18.

Tko su aktivisti Black Bloca?

Izraz Black Bloc označava način prosvjedovanja, a ne formalnu organizaciju sa središnjim vodstvom, popisom članova ili jedinstvenim političkim programom.

Sudionici obično nose tamnu odjeću te prekrivaju lica maskama ili kapuljačama, čime vlastima otežavaju njihovu identifikaciju. Mogu se pridružiti većim prosvjedima i unutar njih djelovati kao zasebna skupina.

Ovisno o sudionicima i samom događaju, njihove aktivnosti mogu uključivati međusobnu solidarnost i zajedničko suprotstavljanje policijskim intervencijama, ali i izravne sukobe, uništavanje imovine te obračune sa snagama reda.

Ova se taktika povezuje s antikapitalističkim, anarhističkim i antiautoritarnim političkim idejama.

Neki njezini pristaše napade na imovinu velikih korporacija ili simbole državne vlasti smatraju oblikom otpora gospodarskoj nejednakosti i postojećem političkom poretku.

Kritičari, s druge strane, tvrde da vandalizam i nasilje potkopavaju legitimne političke zahtjeve te ugrožavaju druge prosvjednike i slučajne prolaznike.

Važno je naglasiti da nije svaka osoba odjevena u crno ili s maskom na prosvjedu nužno pripadnik Black Bloca. Isto tako, ne može se svaki nasilni incident tijekom demonstracija automatski pripisati toj taktici.

Kako je nastao Black Bloc?

Korijeni taktike Black Bloc sežu u Zapadnu Njemačku krajem 1970-ih i početkom 1980-ih, kada su se autonomni ljevičarski aktivisti, skvoteri i antiautoritarne skupine sukobljavali s policijom zbog deložacija, stambenih prava i drugih političkih pitanja.

Prema objašnjenju koje je francuski list Le Monde objavio 2018. godine, izraz se pojavio u političkom okruženju Zapadnog Berlina početkom 1980-ih.

Policija je koristila njemački izraz Schwarzer Block (Crni blok) kako bi opisala skupine prosvjednika odjevenih u crno koje su se okupljale radi obrane zauzetih zgrada i suprotstavljanja vlastima.

Ti su aktivisti bili nadahnuti širom tradicijom radikalne ljevičarske politike, uključujući anarhizam, antikapitalizam i talijanski pokret Autonomia iz 1960-ih i 1970-ih.

Njihov pristup odbacivao je konvencionalno političko predstavljanje, a prednost je davao izravnom djelovanju i autonomnom organiziranju.

Taktika se potom proširila izvan Njemačke putem aktivističkih mreža i kontrakulturnih pokreta.

Jedan od njezinih međunarodno najzapaženijih nastupa dogodio se tijekom prosvjeda protiv Svjetske trgovinske organizacije (WTO) 1999. godine u američkom Seattleu.

Sudionici Black Bloca tada su razbijali izloge trgovina povezanih s velikim korporacijama, uključujući Nike i McDonald's, čime je ova taktika privukla znatno veću pozornost javnosti.

Kasnije se pojavljivala na prosvjedima protiv globalizacije, međunarodnih gospodarskih institucija i političkih sastanaka na vrhu, uključujući demonstracije diljem Europe.

S vremenom je taktika Black Bloc postala redovita pojava na pojedinim velikim prosvjedima, osobito onima u kojima sudjeluju radikalno lijeve skupine.

Ipak, sudionici, njihovi motivi i razina uključenosti u nasilje mogu se znatno razlikovati od jednog prosvjeda do drugog.

Kakva je njihova uloga u aktualnim prosvjedima u Francuskoj?

Prosvjedi održani 17. listopada okupili su studente, sindikate, preostale pripadnike pokreta Žutih prsluka i druge skupine nezadovoljne visokim cijenama, gospodarskom nejednakošću i pritiscima na javne službe.

Iako su mnogi sudionici mirno prosvjedovali, u nekoliko gradova izbilo je nasilje.

Portal EUalive u izvješću od 17. listopada, pozivajući se na agencijske izvore, naveo je da su se prosvjedima pridružile skupine odjevene u crno, s maskama i kapuljačama, koje su vlasti opisale kao ultralijeve casseurse, francuski izraz koji se uobičajeno koristi za izgrednike i nasilnike.

Prema tom izvješću, prosvjednici su u blizini pariškog Trga Republike (Place de la République) bacali pirotehnička sredstva i kamenje s pločnika, napali banku i opljačkali trgovinu sportskom opremom.

Također je objavljeno da su prosvjednici nakratko zauzeli gradsku vijećnicu u Marseilleu te da je u Lyonu zapaljen turistički ured.

Francuske vlasti dio nasilja pripisuju radikalno lijevim skupinama.

Reuters je, izvještavajući o nemirima, također opisao nasilne skupine na rubu prosvjednog pokreta koje su napadale javne zgrade, pljačkale trgovine i sukobljavale se s policijom.

Takvi su izvještaji potaknuli pitanja o tome jesu li skupine koje koriste taktiku Black Bloc sudjelovale u aktualnim prosvjedima.

Nasilje nasuprot legitimnom prosvjedu

U izvješću koje je The Guardian objavio 18. listopada, temeljenom na iskustvu novinara Olivera Haynesa s pariških prosvjeda, opisana je napeta mješavina mirnih prosvjednika, aktivista odjevenih u crno, pripadnika Žutih prsluka i osoba koje su tražile sukobe.

Haynes je opisao kako je svjedočio pljačkama i sukobima u okolici Trga Republike, ali i mirnim prosvjednicima koji su izražavali nezadovoljstvo troškovima života i stanjem javnog obrazovanja.

Njegovo izvješće pokazuje koliko je teško veliku i raznoliku masu promatrati kao jedinstven pokret čiji svi sudionici imaju iste motive.

Šira rasprava o ovoj temi nije nova.

Pristaše Black Bloca tvrde da radikalne izravne akcije privlače pozornost na moć korporacija, nejednakost i državnu represiju.

Protivnici, međutim, upozoravaju da napadi na trgovine, javne zgrade i policiju mogu udaljiti javnost od prosvjednog pokreta, ugroziti prosvjednike i vlastima dati opravdanje za uvođenje strožih ograničenja prosvjeda.

Ova taktika predstavlja izazov i za policiju. Zbog skrivenih identiteta teško je razlikovati osobe koje sudjeluju u nasilju od mirnih prosvjednika, osobito u masi u kojoj se situacija brzo mijenja.

Istodobno je i policijska uporaba sile tijekom aktualnih nemira izazvala kritike, što dodatno otežava utvrđivanje odgovornosti za pojedine sukobe.

Black Bloc nije jedinstvena organizacija

Fenomen Black Bloca najbolje je razumjeti kao taktiku koju koristi labava i raznolika mreža radikalnih aktivista, a ne kao jedinstvenu organizaciju koja upravlja prosvjedima u Francuskoj.

Izvješća upućuju na to da su maskirane skupine sudjelovale u nasilju tijekom najnovijih demonstracija, no njihovu prisutnost ne treba poistovjećivati sa širim prosvjednim pokretom.

Neposredni izazov za Francusku jest odgovoriti na gospodarske i društvene probleme zbog kojih građani izlaze na ulice, a istodobno pozvati na odgovornost pojedince koji sudjeluju u nasilju.

Hoće li prosvjedi dovesti do značajnih političkih promjena, dijelom bi moglo ovisiti o tome hoće li ti problemi ostati u središtu javne rasprave ili će ih zasjeniti prizori zapaljenih zgrada i uličnih sukoba.