Trump priprema udarac za EU: Povlači radikalan potez koji je Rubio jednom uspio spriječiti

Pozivajući se na sedam sadašnjih i bivših američkih i zapadnih dužnosnika, NBC je objavio da bi smanjenje američke vojne prisutnosti u Europi moglo biti najveće od završetka Hladnog rata.

Prema planovima koji se razmatraju, iz Europe bi se mogla povući približno trećina sadašnjeg američkog kontingenta, odnosno oko 25.000 vojnika. Pojedini izvori navode da bi smanjenje moglo biti i veće te obuhvatiti čak polovicu američkih snaga, odnosno do 40.000 vojnika. Sjedinjene Države trenutačno u Europi imaju oko 80.000 pripadnika svojih oružanih snaga.

Kina, Iran i narkokarteli kao prioritet

Moguće smanjenje posebno bi se osjetilo u Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj, gdje se nalazi velik dio američkih vojnih baza. Čelnici tih država posljednjih su mjeseci u sukobu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom zbog njihova odbijanja da se uključe u američki rat protiv Irana. Trump već mjesecima poručuje europskim saveznicima da moraju preuzeti veću odgovornost za vlastitu obranu, dok bi se američke vojne sposobnosti, prema njegovu stajalištu, trebale više usmjeriti prema Kini, Iranu i borbi protiv narkokartela.

Zapovjednik američkih i NATO snaga u Europi, general zrakoplovstva Alexus Grynkewich, trebao bi ministru obrane Peteu Hegsethu predstaviti analizu s četiri moguće opcije za buduću američku vojnu prisutnost na kontinentu. Među prijedlozima su smanjenja u zrakoplovstvu, mornarici i kopnenim snagama, ali i mogućnost premještanja dijela postrojbi prema istočnom krilu NATO-a.

Hegseth bi konačnu preporuku trebao dobiti početkom studenoga, nakon čega bi odluka bila upućena predsjedniku Trumpu.

Pentagon navodi da je revizija američke vojne prisutnosti pokrenuta kako bi se raspored snaga uskladio s Trumpovom strategijom "Amerika na prvom mjestu". Trump je tijekom nedavnih susreta s čelnicima članica NATO-a otvoreno kritizirao saveznike i tražio njihovu lojalnost.

"Zašto trošimo stotine milijardi dolara, a njih nema kad nama zatreba? Ne treba nam njihov novac. Imamo daleko najjaču vojsku na svijetu, od njih tražim samo lojalnost", rekao je Trump.

Demokrati i dio republikanaca su protiv

Na odnose Washingtona s europskim saveznicima utjecale su i odluke pojedinih vlada povezane s ratom protiv Irana. Vlada talijanske premijerke Giorgije Meloni nije dopustila korištenje američke baze na Siciliji za zračne napade na Iran bez prethodnog odobrenja parlamenta. Madrid je donio sličnu odluku i zabranio američkim snagama korištenje baza na jugu Španjolske za takve operacije.

Smanjenje broja američkih vojnika u Njemačkoj bilo je najavljeno još u svibnju, nakon čega je Trump zaprijetio povlačenjem još većeg broja pripadnika američkih snaga.

Mogućnost opsežnog povlačenja izazvala je protivljenje među demokratima, ali i dijelom republikanaca u američkom Kongresu.

"Rez od 25.000 vojnika ni pod kojim uvjetima nije prihvatljiv. Odvraćanje Rusije ne možete raditi jeftino", upozorio je jedan utjecajni republikanski zastupnik.

Članovi Kongresa podsjećaju da je zakonom zabranjeno trošenje sredstava za smanjenje broja američkih vojnika u Europi ispod 76.000. Međutim, pojedini vojni dužnosnici priznaju da bi Pentagon tu odredbu mogao zaobići ako bi povlačenje formalno vodio kao privremene rotacije snaga.

Europski dužnosnici istodobno upozoravaju Washington da bi znatno smanjenje američke vojne prisutnosti moglo otvoriti dodatni prostor Rusiji. Moskvu optužuju za provođenje kampanje sabotaža, atentata i upada dronovima čiji je cilj otežati ili prekinuti pomoć Ukrajini.

Tijekom proteklih mjeseci zabilježeni su napadi dronovima u blizini poljsko-ukrajinske granice, dok su zrakoplovi NATO-a presretali i rušili bespilotne letjelice iznad zračnog prostora Litve, Latvije i Rumunjske.

Neslaganja i unutar Trumpove administracije

Zbog neizvjesnosti oko buduće američke prisutnosti pojedine europske članice NATO-a ubrzano povećavaju izdvajanja za obranu. Njemačka je svoj obrambeni proračun povećala za četvrtinu, a ministar obrane Boris Pistorius tijekom sastanka u Pentagonu govorio je o potrebi da europske države postupno preuzmu veći dio odgovornosti za sigurnost kontinenta.

"Mi Europljani želimo skinuti dio tereta s leđa SAD-a i s vremenom preuzeti glavnu odgovornost za konvencionalno odvraćanje u Europi", rekao je Pistorius.

Moguće povlačenje snaga već mjesecima izaziva neslaganja i unutar Trumpove administracije. Pentagon je još tijekom ljeta namjeravao saveznicima predstaviti plan velikog smanjenja američke prisutnosti, ali je to u posljednjem trenutku zaustavio državni tajnik Marco Rubio.

State Department otad nastoji ostati uključen u proces donošenja odluke, dok vojni vrh pitanje rasporeda snaga promatra prvenstveno kao pitanje vojne logistike.

General Grynkewich ranije je američkim zakonodavcima upozorio da američke baze u Europi nemaju važnost samo za obranu europskih saveznika, nego predstavljaju i ključnu polaznu točku za američke operacije u Africi i na Bliskom istoku.

"Baze i streljivo u Europi omogućavaju nam učinkovitije djelovanje u drugim dijelovima svijeta. Udaljenosti su kraće, troškovi manji i daleko je lakše projicirati silu", zaključio je Grynkewich.