Uhićenja, naoružani vojnici i ograničena oporba: Kako su izgledali ruski parlamentarni izbori

Prema gotovo konačnim rezultatima, vladajuća stranka Jedinstvena Rusija osvojila je 57,83 posto glasova i zadržala uvjerljivu većinu u parlamentu – 355 od ukupno 450 zastupničkih mjesta, piše Independent.

Odaziv je, prema ruskom Središnjem izbornom povjerenstvu, iznosio oko 57 posto.

Bez međunarodnih promatrača OESS-a

Jedna od glavnih kritika odnosi se na odluku Moskve da ne pozove promatrače Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

OESS je još prije izbora upozorio da takva odluka predstavlja kršenje obveza koje je Rusija prihvatila kao država sudionica organizacije. Organizacija je istaknula da bez neovisnog međunarodnog nadzora nije moguće pružiti objektivnu procjenu izbornog procesa, što dodatno smanjuje transparentnost i povjerenje u izbore.

OESS je također upozorio na šire ograničavanje političkog sudjelovanja, uključujući zabrane kandidiranja pojedincima označenima kao „strani agenti“, ograničenja za stranke i kandidate te pritisak na neovisne promatrače i civilno društvo.

Oporba pod pritiskom

Liberalna oporbena stranka Jabloko bila je među političkim snagama koje su se suočile s ozbiljnim ograničenjima. Europska unija navela je da je isključivanje kandidata Jabloka s federalne liste dodatno smanjilo izbor ruskih birača.

Tijekom glasanja zabilježene su i prijave o incidentima na biračkim mjestima. Jabloko je izvijestio da je jedan od njihovih promatrača u Sankt-Peterburgu izgubio svijest tijekom uhićenja, dok su druge stranke također prijavljivale da njihovim promatračima nije dopušten pristup pojedinim biračkim mjestima.

Pojedine oporbene skupine tvrdile su i da su otvarane zapečaćene glasačke kutije te da su u nekim slučajevima građani imali problema s dobivanjem papirnatih glasačkih listića. Te tvrdnje nisu neovisno potvrđene.

Glasanje uz prisutnost vojnika

Posebnu pažnju izazvale su snimke i fotografije biračkih mjesta na kojima se vide naoružani pripadnici ruskih snaga.

Takvi prizori zabilježeni su i na područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom, gdje je Moskva organizirala glasanje za ruski parlament. Rusija je izbore provela na Krimu, kao i u dijelovima Donjecke, Luhanske, Hersonske i Zaporiške oblasti.

Europska unija odbacila je održavanje tih izbora na ukrajinskom teritoriju i poručila da njihove rezultate neće priznati.

Sličnu poruku poslale su Velika Britanija, Kanada, Australija, Novi Zeland i Norveška, koje su glasanje na okupiranim područjima opisale kao kršenje ukrajinskog suvereniteta i međunarodnog prava.

Moskva izbore predstavlja kao dokaz potpore Putinu

Kremlj je izbore prikazivao kao pokazatelj političkog raspoloženja ruskog stanovništva, posebno u kontekstu rata protiv Ukrajine.

Putin je uoči glasanja pozvao građane da izađu na izbore, poručujući da će njihov izbor pokazati jedinstvo i potporu ruskim vojnicima.

Istodobno, tijekom izbornog vikenda Rusija je prijavila velike ukrajinske napade dronovima. Moskva je tvrdila da je riječ o pokušaju ometanja izbora, dok su ukrajinski napadi bili među najvećima na ruski teritorij od početka rata.

Problemi s elektroničkim glasanjem

Dodatnu kontroverzu izazvalo je elektroničko glasanje. Predsjednica ruskog Središnjeg izbornog povjerenstva Ella Pamfilova tvrdila je da je moskovski sustav bio meta kibernetičkih napada.

Istodobno su se pojavili izvještaji da u nekim biračkim mjestima građanima nisu izdavani papirnati listići, već su upućivani na elektroničke terminale. Pojedini oporbeni aktivisti pozivali su birače da inzistiraju na papirnatom glasovanju.

EU: Izbori dodatno potvrdili ograničavanje političkog prostora

Europska unija nakon izbora ocijenila je da su oni održani u sve restriktivnijem političkom okruženju te posebno kritizirala isključivanje oporbenih kandidata, izostanak promatrača OESS-a i glasanje na okupiranim područjima Ukrajine.

Moskva, s druge strane, odbacuje tvrdnje da su izbori bili namješteni i ruske vlasti tvrde da je glasanje provedeno u skladu sa zakonom.

Rezultat izbora donio je Jedinstvenoj Rusiji 355 od 450 mjesta u Dumi, čime je stranka zadržala ustavnu većinu.