Ukrajina se nadala novom početku s Magyarom, ali dobila novi spor s Mađarskom

Nakon obećavajućeg početka, Budimpešta ponovno usporava ukrajinski put prema Europskoj uniji i traži od Kijeva da najprije provede ranije dogovorene mjere vezane uz prava mađarske manjine u Ukrajini, koja broji oko 80.000 ljudi.

Ipak, između Magyara i njegova prethodnika postoje važne razlike. Dok je Orbán pitanje Ukrajine i mađarske manjine koristio za ostvarivanje političkih ciljeva, stručnjaci smatraju da bi Magyar pitanje manjine doista mogao željeti riješiti, ali istodobno koristi poluge koje su mu na raspolaganju.

Od dogovora do novog zastoja

Prvi kontakti Magyarove vlade i Kijeva bili su konstruktivni. Nakon razgovora na stručnoj razini u svibnju, Magyar je 3. lipnja objavio da je postignut dogovor o jačanju jezičnih, obrazovnih i kulturnih prava mađarske manjine.

Budimpešta je tada ukinula veto koji je Orbán uveo na pristupanje Ukrajine EU-u, čime je tijekom ljeta omogućeno otvaranje prva dva pregovaračka klastera.

No pregovori su ponovno zapeli. Mađarska je obnovila blokadu i zatražila od Kijeva da poduzme dodatne korake u provedbi lipanjskog dogovora prije nego što dopusti otvaranje novih klastera.

U Kijevu je raslo i nezadovoljstvo zbog dojma da Magyar izbjegava sastanak s Volodimirom Zelenskim, iako je upravo on u lipnju predložio njegovo održavanje.

"Ne vidim stvarno velik problem između nas", rekao je Zelenski na summitu Karpatske osmorice 18. rujna. Mađarski dužnosnici na višim funkcijama uglavnom su bojkotirali taj skup.

Nekoliko dana poslije Magyar je odbacio mogućnost izgradnje ukrajinskih skladišta nafte na mađarskom teritoriju, iako su ukrajinski Naftogaz i mađarski Mol na summitu potpisali memorandum o tom projektu.

Sličnosti i razlike s Orbánom

"Začuđeni smo nepotrebno konfrontirajućim izjavama mađarskog premijera prema Ukrajini", rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha.

Magyar mu je odgovorio kritizirajući Kijev zbog iznošenja tvrdnji o sudjelovanju Mađarske bez prethodnih konzultacija.

Ukrajinski zastupnik Oleksandr Merežko rekao je za Kyiv Independent da je "Magyar i dalje talac antiukrajinske propagande koju je pokrenuo Orbán, a koja je i dalje duboko ukorijenjena u mađarskom društvu".

Ipak, stručnjaci upozoravaju da nije riječ o jednostavnom nastavku Orbánove politike. Zsuzsanna Vegh iz njemačkog Marshallova fonda smatra usporedbu "pojednostavljenom".

Prema njezinu tumačenju, Orbán je Kijev promatrao kroz odnos s Kremljem ili kao sredstvo za jačanje potpore kod kuće, dok Magyar s Kijevom razgovara kao s ravnopravnim sugovornikom, iako odnose i dalje temelji na transakcijskom pristupu.

Daniel Hegedüs iz Instituta za europsku politiku smatra da mađarska vlada Ukrajinu trenutačno promatra gotovo isključivo kroz prizmu domaće politike.

Zakon o manjinama mogao bi otvoriti put prema dogovoru

Ključ za nastavak odnosa mogao bi biti nacrt zakona o pravima nacionalnih manjina u obrazovanju, koji je ukrajinska vlada izradila na temelju lipanjskog dogovora s Mađarskom.

Zastupnik Mikita Poturajev rekao je da se zakon odnosi na sve nacionalne manjine u Ukrajini, a ne samo na mađarsku zajednicu.

"To je normalan proces. Mi čujemo mađarsku stranu, a oni čuju nas", rekao je Poturajev za Kyiv Independent. "Sve će se odvijati brzo. Spremni smo staviti zakon na dnevni red već 12. listopada."

Mađarska ministrica vanjskih poslova Anita Orbán potvrdila je da očekuje da zakon u listopadu bude predstavljen ukrajinskom parlamentu. Brzo usvajanje zakona omogućilo bi Kijevu da nastavi s otvaranjem pregovaračkih klastera s EU-om.

Postoje i drugi znakovi da bi odnosi mogli krenuti prema smirivanju. Anita Orbán rekla je da je njezin sastanak sa Sibihom na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda pomogao riješiti "nesporazume" oko summita Karpatske osmorice te nije isključila mogućnost da se Mađarska u budućnosti pridruži tom formatu.

Stručnjaci ipak upozoravaju da će za poboljšanje odnosa biti potrebno više od usvajanja zakona.

"Bez obzira na to koja se strana osjeća uvrijeđenom ili smatra da je u određenom sporu u pravu, obje će morati pokazati stratešku suzdržanost", rekao je Sergij Solodkij iz kijevskog New Europe Centera.

"Daljnje pogoršanje ukrajinsko-mađarskih odnosa koristi samo jednoj zemlji – Rusiji."