Vizionar ili "Crveni Orbán"? Kriza u Ceuti otvorila pitanje sve veće izolacije Španjolske u Europskoj uniji

Povod za raspravu bila je izjava danskog zastupnika u Europskom parlamentu Henrika Dahla, koji je Sáncheza nazvao europskim "crvenim Orbánom", aludirajući na bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbána.

Iako mnogi smatraju da je takva usporedba pretjerana, analitičari ocjenjuju da je upravo kriza u Ceuti pokazala koliko se Madrid posljednjih godina udaljio od većine europskih partnera, piše Euronews.

Za razliku od Orbána, koji je često blokirao europske odluke, Sánchez nije sustavno koristio pravo veta. Ipak, njegova politika u nekoliko ključnih područja sve se više razlikuje od stajališta većine država članica.

Među najspornijim pitanjima ističu se blaži odnos Španjolske prema Kini, protivljenje povećanju izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a u okviru NATO-a, liberalniji pristup migracijama te uravnoteženiji stav prema sukobu Izraela i Palestine.

Španjolska je ranije pozvala Bruxelles da preispita carine na kineska električna vozila, što je dodatno naglasilo razlike u europskoj trgovinskoj politici prema Pekingu.

Dodatne reakcije izazvao je i prošlogodišnji posjet kralja Felipea VI. Kini, prvi nakon gotovo dva desetljeća.

Na području obrane Madrid također odstupa od većine saveznika. Prema podacima NATO-a za 2026. godinu, Španjolska će za obranu izdvojiti oko dva posto BDP-a, znatno manje od novog cilja od pet posto koji podupire većina članica Saveza.

Najveće prijepore ipak izaziva migracijska politika. Masovni dolazak oko 72.000 migranata iz Maroka u Ceutu krajem prošlog tjedna dodatno je pojačao kritike europskih partnera, koji smatraju da je nedavna odluka Španjolske o legalizaciji velikog broja neregularnih migranata mogla djelovati kao poticaj za nove migrantske valove.

Zbog toga su čak 22 čelnika država članica Europske unije poslali zajedničko pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i predsjedniku Europskog vijeća Antóniu Costi.

U pismu izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog razvoja događaja u Ceuti te pozivaju na odlučnije mjere protiv ilegalnih migracija i uklanjanje politika koje mogu predstavljati tzv. "privlačni faktor", među kojima navode i masovne legalizacije migranata.

Španjolska ekonomistica Alicia García-Herrero smatra da brzina kojom je pismo sastavljeno i podržano pokazuje da nezadovoljstvo Sánchezovom politikom nije nastalo preko noći.

"Činjenica da su ga podržala 22 od 27 europskih čelnika pokazuje da se ne radi o stavu manjine. Sánchez je već neko vrijeme politički izoliran", ocijenila je García-Herrero za Euronews, dodajući da bi se podjele mogle dodatno pokazati na summitu Europskog vijeća u listopadu, na kojem će migracije biti jedna od glavnih tema.

S druge strane, Sánchezovi saveznici odbacuju tvrdnje o izolaciji. Potpredsjednik Europskog parlamenta Javi López ističe da je usporedba s Orbánom "apsurdna" te tvrdi da Španjolska predstavlja važnu protutežu sve snažnijem pomaku Europe udesno.

Prema njegovim riječima, upravo je Sánchez jedan od ključnih lidera europske ljevice te zagovornik europskog jedinstva i međunarodnog poretka temeljenog na pravilima.

López smatra da je Španjolska često među prvim državama koje otvaraju pitanja koja kasnije postaju službeni stav Europske unije, navodeći kao primjere kritike američke vanjske politike, rata u Gazi i stanja ljudskih prava u Iranu.

I sam Sánchez ranije je odbacio tvrdnje o izolaciji. Na skupu Španjolske socijalističke radničke stranke u ožujku poručio je: "Nismo sami. Mi smo prvi."

Hoće li se Španjolska doista naći na marginama europske politike ili će se pokazati da Madrid predvodi budući smjer Europske unije, moglo bi postati jasnije već na jesenskom summitu europskih čelnika, gdje će pitanje migracija ponovno biti u središtu rasprave.