I nuklearne elektrane pogođene su vrućinom

Zbog niskog vodostaja i visokih temperatura rijeke Save nuklearna elektrana Krško je u noći sa srijede na četvrtak počela postupno smanjivati snagu svog reaktora. Planirano je smanjenje proizvodnje na 80 posto kapaciteta, a po potrebi bi proizvodnja mogla biti dodatno ograničena.

Operateri ovu mjeru opisuju kao privremenu odluku radi poštivanja ekoloških propisa, koji ograničavaju i prosječnu temperaturu Save i dodatno zagrijavanje rijeke koje uzrokuje elektrana. Riječna voda koristi se u trećem rashladnom krugu za odvođenje topline iz kondenzatora koja se ne može pretvoriti u električnu energiju, piše DW.

Posljednji put je elektrana Krško radila sa smanjenim kapacitetom 2003. godine. Tada je smanjenje proizvodnje trajalo više od tri mjeseca. Potpuno gašenje elektrane trajalo bi oko sedam dana. Nakon toga bi ponovno dostizanje punog kapaciteta trajalo jedan do dva dana.

Elektrana će ponovo raditi punim kapacitetom čim se poboljšaju protok i temperatura Save. Nuklearna elektrana Krško trenutno pokriva gotovo 60 posto dnevne proizvodnje električne energije u Sloveniji.

Francuska je važna za europsku opskrbu

No za europsko tržište električne energije Francuska je od mnogo većeg značaja. Nijedna druga europska država ne oslanja se u opskrbi strujom toliko na nuklearnu energiju. Ako proizvodnja francuskih elektrana bude smanjena, zemlja bi mogla isporučivati manje struje svojim susjedima ili čak sama postati uvoznik.

Bilanca smanjenja proizvodnje u francuskim nuklearkama na prvi pogled djeluje kontradiktorno. Kada se promatra cijela godina, gubici proizvodnje uzrokovani vrućinama u francuskim elektranama su mali. No tijekom pojedinih tjedana s ekstremnim temperaturama ograničenja mogu biti značajna.

Izvještaj Državne revizorske institucije o nuklearnoj energiji iz 2023. godine procjenjuje da su godišnji gubici u proizvodnji između 2000. i 2022. godine, uzrokovani visokim temperaturama vode i niskim vodostajima rijeka, gotovo svake godine iznosili manje od jedan posto ukupne proizvodnje nuklearne energije. Čak su i tijekom ekstremno toplog ljeta 2003. godine iznosili samo oko 1,5 posto.

Privremeni rizici

No godišnji podaci prikrivaju kratkoročne oscilacije. U ljeto 2003. godine francuske nuklearke morale su privremeno smanjiti proizvodnju za više od šest gigavata. Slične razmjere dostigli su i najnoviji toplotni valovi krajem lipnja i sredinom srpnja 2026. godine. U tom razdoblju maksimalno raspoloživa snaga bila je privremeno smanjena za osam do devet gigavata. To povremeno dostiže jednu petinu nuklearne snage koja je Francuskoj tijekom ljeta obično na raspolaganju.

Međutim, osam gigavata raspoložive snage manje ne znači automatski da je danima zaista nedostajalo osam gigavata električne energije. Neki reaktori zbog manje potražnje tijekom ljeta, velike proizvodnje energije iz solarnih elektrana ili zagušenja u mreži ne bi ni bez niskog vodostaja radili punim kapacitetom. Prema podacima operatora mreže, Francuska je i za vrijeme toplinskih valova 2026. godine raspolagala dovoljnim rezervama i ostala izvoznik struje.

Inozemstvo osjeća posljedice

Iskustvo pokazuje da toplinski valovi povećavaju potrošnju struje zbog rada klima-uređaja. Budući da su ove godine vrućine zahvatile velike dijelove Europe, smanjuju se i raspoložive rezerve iz inozemstva.

Nuklearne elektrane pate od niskog vodostaja rijeka zato što po proizvedenom kilovatsatu moraju odvesti relativno velike količine topline. Samo oko jedna trećina topline proizvedene u reaktoru pretvara se u električnu energiju, dok se ostatak preko sustava hlađenja ispušta u okoliš, često u rijeke ili more.

Ako rijeka istovremeno ima nizak vodostaj, otpadna toplina se raspoređuje na manju količinu vode, pa temperatura rijeke raste još brže.

Budući da topla voda sadrži manje kisika, zakonski temperaturni limiti trebaju zaštititi ribe i druge organizme. Kada operateri ljeti smanje snagu reaktora, to obično nije hitna mjera radi sigurnosti reaktora, nego mjera zaštite okoliša odnosno prirode.

Popravci smanjuju proizvodnju

Nije svaki pad proizvodnje nuklearne energije posljedica vremenskih uvjeta. Prije četiri godine francuski reaktori proizveli su gotovo 82 teravatsata manje električne energije nego 2021. godine. Za tu krizu, koja je punila naslovnice novina, manje su bili odgovorni klimatski uvjeti, a više korozija izazvana naprezanjem i odgođeni radovi održavanja u francuskim elektranama.

Stručnjaci Državne revizorske institucije očekuju da bi se klimatski uzrokovana nedostupnost reaktora do 2050. godine mogla utrostručiti ili čak učetverostručiti. Iako bi to, polazeći od sadašnje niske razine, i dalje značilo da nema masovnih ispada, pojedine lokacije mogle bi postati kritične.

U sklopu predstojeće modernizacije nuklearnih elektrana Francuska želi uzeti u obzir posljedice klimatskih promjena. Četiri od prvih šest planiranih modernih reaktora tipa EPR2 trebala bi biti izgrađena na obali, u Penlyju i Gravelinesu. Samo treći par reaktora bit će izgrađen uz rijeku Rhône, kod Bugeyja. Tamo bi rashladni tornjevi trebali ograničiti zagrijavanje rijeke i potrošnju vode.

Što je s izvozom struje?

Posljedice smanjenja proizvodnje u francuskim reaktorima vidljive su i u europskoj trgovini električnom energijom. Dana 24. lipnja, zbog visokih temperatura rijeka, bilo je ograničeno oko 4,1 gigavat francuske nuklearne snage. Zbog toga je francuski izvoz električne energije pao na oko tri gigavata, nakon što je tjedan dana ranije iznosio između deset i dvanaest gigavata.

Zajedno s povećanom potrošnjom struje, slabijom proizvodnjom vjetroelektrana i većom upotrebom plinskih elektrana, to je doprinijelo tome da cijene električne energije u Francuskoj i Njemačkoj kratkoročno dostignu najvišu razinu od siječnja 2025. godine.

Tijekom narednih toplinskih valova u srpnju ograničenja reaktora bila su još veća, ali su posljedice za druge zemlje bile manje. Dana 13. srpnja bilo je pogođeno osam reaktora ukupne snage 6,3 gigavata, a dva su potpuno isključena iz mreže. Unatoč tome, Francuska je izvozila više od deset gigavata električne energije i samo povremeno uvozila jeftinu solarnu i energiju vjetra iz Španjolske.

Čini se da su smanjenja proizvodnje nuklearnih elektrana uzrokovana vrućinama trenutno problem kojim Francuska može ovladati. Hoće li se iz toga u budućnosti razviti europsko usko grlo, ovisit će prije svega o razvoju potražnje u inozemstvu te raspoloživosti energije vjetra i sunca.