Otočani prosvjeduju: 'Sabor će nam sutra oteti plaže'

Osim što su brojne stavke ovog Zakona sporne, činjenica je da se nekome izuzetno žuri donijeti Zakon bez da su njegove izmjene stavljene na javnu raspravu i šira javnost uključena i upućena što se ovim Zakonom regulira i na koji način, stoji u priopćenju Incijative Pokret otoka.

Uzimajući u obzir Pomorsko dobro kao područje od iznimnne strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, misleći pritom na sve njezine građane, a osobito one koji na tim područjima žive, iz Inicijative inzistiraju da se Zakon vrati na javnu raspravu i da se Pomorsko dobro izuzme i regulira putem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, jednako kao što su iz njega izuzete i šume.

Recimo jasno i glasno što mislimo o ovakvom načinu donošenja Zakona koji se direktno i suštinski tiče naše obale, otoka, luka, plaža i mora bez da nas se uključi u izradu zakona, a u samom zakonu predvidi javnost kao faktor u planiranju, odobravanju, dodjeli i nadzoru nad koncesijama, pozivaju iz Inicijative Pokret otoka.

O spornom Zakonu

"Drugo čitanje Zakona predviđeno je uslijed cijelog ovog kaosa u Saboru oko sastavljanje nove Vlade i na rasporedu je u utorak ujutro, 13.06.2017. Ne možemo se oteti dojmu da se nekome izuzetno žuri donijeti ovaj Zakon u kaosu u kojem se Vlada nalazi, dok na otocima kreće sezona i malo se otočana može fokusirati i uključiti u proces kako bi shvatio što se zapravo ovim Zakonom događa i kako će sutra utjecati na njihovu golu egzistenciju na otoku, ali i duž cijele obale.

Dodatno, prijedlog Zakona nije stavljen u postupak javnog savjetovanja. Prošli prijedlog za vrijeme bivše Vlade je bio na savjetovanju i izvješće s tog savjetovanja je priloženo prijedlogu Zakona, no on je u međuvremenu mijenjan suprotno izvješću sa savjetovanja i trebao je ići na savjetovanje, što se nije dogodilo.

Donošenjem Zakona o koncesijama ovaj zakon proglašava se krovnim zakonom i njime se, između ostalog, uređuju koncesije na pomorskom dobru. Naime, do sada je u Zakonu stajalo da ono što nije određeno Zakonom o koncesijama uređuje se drugim zakonima i propisima, dok donošenjem ovog prijedloga Zakona nužno će biti provođenje usklađenja posebnih zakona te drugih izmjena koje uključuju i poslove nadzora. Usklađenje posebnih zakona koji čine sustav koncesija, uključujući i Zakon o pomorskom dobru, s ovim prijedlogom zakona planira se tijekom sljedećih šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o koncesijama.

Dakle, izmjena Zakona o koncesijama nije samo izmjena ovog Zakona već i svih ostalih posebnih Zakona. To je sasvim dovoljan razlog da ga se makne iz procedure jer utječe na previše toga bez uključene javnosti, a na sve gleda samo i isključivo iz financijskog aspekta, ne uzimajući u obzir da je pomorsko dobro od posebnog interesa i stoga zaštićeno Ustavom. Smatramo da ga se ne može, štoviše ne smije koncesionirati samo po naputcima Ministarstva financija.

Ovim se Zakonom otvaraju vrata manipulaciji i zlouporabi samih koncesija (naročito u slučaju pomorskog dobra) bez jasnih pravila upravljanja i strategije daljnjeg razvoja. Omogućava se da koncesiju dobije te provodi subjekt upitne ekonomske moći i stabilnosti.

Već svjedočimo štetnim posljedicama olakog davanja koncesija na pomorskom dobru i nedostatnom nadzoru, što je štetno ne samo za lokalne zajednice i stanovništvo koje živi i radi na cijelom obalnom pojasu i otocima, nego o dalekosežnim posljedicama na kulturnu i prirodnu baštinu te na održivost resursa koji se koncesioniraju.

Nigdje u prijedlogu Zakona nije predviđeno uključivanje zainteresirane javnosti u postupak procjene opravdanosti koncesije niti u postupak odabira koncesionara – smatramo izuzetno važnim da u tom postupku sudjeluju i predstavnici lokalnih zajednica u kojima se nalazi objekt koncesije kao i predstavnici zainteresirane javnosti koje će imati ulogu monitoringa rizika.

Ovo je samo dio spornih dijelova predloženog Zakona. Budući da se radi o javnom dobru te o najvrjednijim resursima od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku i lokalne zajednice mišljenja smo da bi trebalo definirati jasne i stroge kriterije.

Stoga Pokret otoka, sastavljen od brojnih otočnih i priobalnih inicijativa i građana inzistira na dodavanju članka kojim se Pomorsko dobro izuzima iz Zakona o koncesijama, da se prijedlog Zakona vrati u normalnu proceduru i da se provede široka javna rasprava na ovu temu. Koncesije o Pomorskom dobru moraju se rješavati kroz Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama", stoji u priopćenju Inicijative i brojnih drugih organizacija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.