Profesor objasnio što slijedi nakon odluke Suda EU-a o sukobu nadležnosti u slučaju Beroš

Podsjetimo, pred Velikim vijećem Suda EU-a u utorak je u Luxembourgu održana rasprava o zahtjevu hrvatskog Ustavnog suda da donese prethodnu odluku o tome je li zakonsko rješenje po kojemu glavni državni odvjetnik rješava sukob nadležnosti između EPPO-a i nacionalnih državnih odvjetništava, u skladu s pravom EU-a.

Pitanje sukoba nadležnosti otvoreno je u slučaju bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša oko kojeg su se sporili Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) i Uskok. Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić odlučio je da je za slučaj nabave precijenjenih medicinskih uređaja nadležan USKOK-a, a ne EPPO.

Maršavelski navodi da predmet neće imati reperkusije na slučaj Beroš jer je ta odluka završena i donesena u skladu sa zakonom:

"Problem je taj da taj zakon nije u skladu s Uredbom EU-a o europskom javnom tužitelju i ustavnim odredbama, koje povjeravaju institucijama EU-a određene nadležnosti pa i da moramo tumačiti pravo u skladu s pravnom stečevinom EU-a. Ovdje je samo glavni državni odvjetnik odlučivao o sukobu nadležnosti između EPPO-a i USKOK-a."

"Pitanje koje treba riješiti na razini EU-a"

Dodaje da Europska komisija također smatra da smo trebali predvidjeti sudsku nadležnost.

"Postavilo se zanimljivo pitanje - je li oštećenje državnog proračuna za 1,4 milijuna eura zbog u aferi Mikroskop, teže od pokušaja oštećenja proračuna Europske unije za 4,8 milijuna eura. Do štete nije došlo, ali se radilo o pokušaju. Glavni državni odvjetnik je odlučio da se radi o nacionalnom predmetu jer je šteta nastupila za hrvatski proračun. To je pravno pitanje koje treba riješiti na razini Europske unije, a ne da svaka članica ima svoju praksu i onda imamo nejednakost građana EU-a u primjeni Uredbe o europskom javnom tužitelju", istaknuo je.

Argumentacija Vlade i DORH-a

Na raspravi u Luxembourgu sudjelovao je i Aleksandar Maršavelski i komentirao argumentaciju hrvatske Vlade i DORH-a:

"Vlada i DORH su doslovno tumačili odredbu Uredbe u kojoj piše da će nacionalno tijelo odlučivati u sukobu nadležnosti. Doslovno su tumačili tu odredbu, ali su ignorirali druge odredbe koje su zahtijevali sudsku nadležnost i tu ih je Sud rešetao pitanjima. Vidjelo se da je Sud zauzeo stav da je morala biti sudsku nadležnost. Onda su oni odgovarali da postoji sudska nadležnost jer je sud dužan preispitivati svoju nadležnost, odnosno voditi računa je li ovlašteni tužitelj prisutan u tom predmetu ili se postupak vodi od strane neovlaštenog tužitelja. Naša je praksa demantirala ono što su govorili, nisu imali drugih argumenata", rekao je profesor.

"Vidjelo se da Sud ide u smjeru toga da mora biti sudska nadležnost, to će odgovoriti našem Ustavnom sudu i oni će naložiti Hrvatskom saboru da se mora izmijeniti članak zakona o provedbi Uredbe", navodi Maršavelski.

Dodaje da će predmet imati utjecaj na cijelu Europsku uniju.