Bestvina Krnić: Hrvatska je po naknadama sudskih vještaka najnazadnija država, zakon čekamo od 1995.

Tijekom razgovora s našim Hrvojem Krešićem u N1 Studiju uživo, predsjednica Društva Melita Bestvina Krnić upozorila je na dugogodišnje probleme u sustavu, od zamrznutih naknada koje se nisu mijenjale još od 1995. godine do potrebe za donošenjem Zakona o sudskim vještacima, kakav zemlje u okruženju imaju već desetljećima.

Govoreći o apsurdima s kojima se vještaci suočavaju, Bestvina Krnić podsjetila je da su se 1995. vrijednosti usluga sudskih vještaka i odvjetnika kretale u sličnim okvirima.

"U međuvremenu su odvjetnici došli do satnice od 100 eura, dok smo mi ostali na 9,29 eura bruto", istaknula je predsjednica Društva, dodajući da oko 80 posto vještaka u udruzi vještačenja obavlja izvan svog redovnog posla, iako snose jednaku pravnu i profesionalnu odgovornost za svoje nalaze i mišljenja.

Bez obzira što su se tijekom godina izmjenjivale brojne radne skupine, pomaka u sustavu državnih naknada nije bilo. Zbog toga je udruga još 2024. objavila vlastitu preporučenu satnicu, koja se kreće između 50 i 100 eura, ovisno o složenosti nalaza, jer postojeći okvir više nije moguće održati.

Nužnost donošenja Zakona o sudskim vještacima

Osim financijskih uvjeta, velik problem predstavlja i nedostatak odgovarajuće zakonske regulative. Sve zemlje u regiji, poput Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, odavno imaju zakon kojim je uređeno područje sudskog vještačenja.

"Potpuno je neprikladno da država koja je u Europsku uniju ušla još 2013. još uvijek nema Zakon o sudskim vještacima", naglasila je Bestvina Krnić.

Ipak, izrazila je optimizam jer se na nedavnom kongresu o toj temi razgovaralo uz širok konsenzus pravne struke i državnih dužnosnika te nadu da će zakonski okvir konačno biti donesen u mandatu aktualnog ministra Damira Habijana.

Vještačenja u sjeni velikih nesreća i izazova modernog doba

Sudski vještaci ključan su, ali često nevidljiv dio sudskih i istražnih postupaka, od utvrđivanja financijskih malverzacija i građevinskih propusta do složenih tehničkih analiza, poput onih povezanih s požarom u zgradi Vjesnika, padom nadstrešnice u Novom Sadu ili pomorskim nesrećama.

Komentirajući utjecaj suvremenih tehnologija, Bestvina Krnić odbacila je mogućnost da umjetna inteligencija u potpunosti zamijeni sudske vještake i njihove analize.

"Umjetna inteligencija može služiti za brže prikupljanje provjerljivih podataka, ali ona može i griješiti. Na kraju krajeva, stručnjak je taj koji svojim imenom i potpisom jamči za nalaz i mišljenje."

Na kongresu se raspravljalo i o aktualnim prometnim i sigurnosnim problemima, od potrebe za strožim reguliranjem električnih romobila i lakšim utvrđivanjem odgovornosti kroz bolju registraciju do spremnosti na prirodne katastrofe poput potresa i djelovanja Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.