Brodić: Europa će imati dovoljno energije, ali pitanje je po kojoj cijeni

Ivan Brodić rekao je kako Europa već dugo djeluje u okolnostima u kojima je energetika izložena geopolitičkim pritiscima.

"Ne pamtim neko vrijeme u kojem nismo imali nekakvo geopolitičko targetiranje energetike, pogotovo u Europi koja oduvijek ovisi o uvozu sirovina, u prvom redu energenata, i zapravo nije samodostatna", rekao je.

Govoreći o aktualnom toplinskom valu, istaknuo je kako se Europa suočava sa situacijom kakva nije zabilježena još od 70-ih godina prošlog stoljeća, posebno na područjima uz velike rijeke poput Rajne i Dunava.

Objasnio je da visoke temperature i niski vodostaji utječu i na rad nuklearnih elektrana koje se hlade riječnom vodom. Podsjetio je da je Nuklearna elektrana Krško najavila mogućnost smanjenja proizvodnje za nešto više od 20 posto.

"Vidjet ćemo do koje mjere će to ići. Ako se ovakva situacija nastavi, vrlo vjerojatno možemo očekivati i daljnji pad proizvodnje u ključnim nuklearnim elektranama, pogotovo u regiji", rekao je Brodić.

Obnovljivi izvori

Dodao je kako, unatoč tome, u kratkom razdoblju ne očekuje probleme u opskrbi električnom energijom u Hrvatskoj, ni za industriju ni za kućanstva.

Govoreći o europskoj energetskoj strategiji, Brodić je rekao da Europa već neko vrijeme nastoji postati veliki proizvođač energije, oslanjajući se prije svega na obnovljive izvore poput vjetra i sunca.

Međutim, smatra da razvoj tehnologije za prihvat i skladištenje energije proizvedene iz obnovljivih izvora ne napreduje dovoljno brzo.

"Stoga nam trebaju nekakva tranzicijska goriva, poput nuklearne energije, koja je trenutno u nekakvoj kratkoročnoj krizi, ali i prirodnog plina", rekao je.

Podsjetio je da Europa nakon rata u Ukrajini dominantno ovisi o ukapljenom prirodnom plinu koji dolazi iz drugih smjerova nego prije početka rata.

Govoreći o geopolitičkim krizama, rekao je da Europa posljednjih mjeseci prati istodobno napetosti u Perzijskom zaljevu i probleme na plovidbenom pravcu prema Crvenom moru i Sueskom kanalu.

Petina svjetske nafte...

Prema njegovim riječima, te krize ne ugrožavaju opskrbu većeg dijela Europe energentima, ali utječu na njihovu cijenu.

"Kroz to područje prolazi nekakva petina svjetske nafte i trećina ukapljenog plina. Cijene tih sirovina volatilne su s obzirom na krizu na takvom području", rekao je.

Na pitanje može li Europa ostati bez energije, odgovorio je da ne očekuje nestašice.

"Energije će posve sigurno u Europi biti, sigurno neće biti nekih velikih nestašica, no svakako je pitanje koja će krajnja cijena takvih energenata biti", rekao je.

Brodić se osvrnuo i na stanje globalnih opskrbnih lanaca te situaciju oko Panamskog kanala. Kazao je kako smatra da su trenutačne napetosti u Panami kratkoga daha te podsjetio na raniji prekid suradnje Paname s kineskim kompanijama, kao i izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa o vraćanju Panamskog kanala pod izravnu kontrolu Sjedinjenih Država.

Promjena međunarodnog konteksta

Ocijenio je da se međunarodni kontekst promijenio u odnosu na razdoblje kada su ključni pomorski pravci bili pod koncesijama pojedinih država, ali da će oni i dalje ostati pod određenom kontrolom velikih sila i kompanija.

Dodao je kako se pregovori oko Hormuškog tjesnaca također odvijaju u tom smjeru te kao primjer američkog pristupa izdvojio Venezuelu i pokušaje promjene režima u toj zemlji.

"Činjenica da takva politika, iz više razloga, nije uspjela, barem u ovoj inicijalnoj, prvoj šestomjesečnoj fazi, u samom Iranu, ne govori da to možda u budućnosti i neće biti tako", zaključio je Brodić.