Cijene energenata od početka rata u Ukrajini skočile su u nebo. Građani i poduzetnici prošlog su ljeta dobivali astronomske račune, pa je Vlada intervenirala i od listopada ograničila cijene struje i plina. Taj paket mjera vrijedi još dva mjeseca, a svi se pitaju što će biti nakon toga.
Prije krize, računi za struju u ovom zagrebačkom restoranu iznosili su oko 17 tisuća kuna, a onda u ljetnim mjesecima čak 40 tisuća kuna više.
“A u studenom, uz pomoć Vlade, dakle uz subvencije, cijena nam je pala na 27 tisuća kuna. Nadamo se da će nastaviti u tom tonu kako bi nam i dalje olakšali jer ipak je to značajno smanjenje cijena, 57 na 27 je puno bolje”, rekla je Irina Kliček, voditeljica restorana.
Pohvale za dobru reakciju stižu i iz Europske komisije. Potpredsjednik Valdis Dombrovskis stigao je u službeni posjet Hrvatskoj, pa se osvrnuo i na poteze europskih Vlada u ublažavanju energetske krize.
“Napravili smo procjenu i nažalost, 70 posto mjera u zemljama Europske unije nisu dobro ciljane. I Europska komisija je osmislila određene preporuke o uvođenju dva stupa cijena, odnosno da do određene potrošnje postoje subvencionirane cijene, a iznad toga budu tržišne cijene. Mjere koje je uvela hrvatska Vlada su, rekao bih, dosta blizu onoga što je Europska komisija preporučila”, rekao je Dombrovskis, potpredsjednik EK-a za gospodarstvo.
Možda neke europske zemlje nisu dobro ciljale mjere prema najpogođenijim skupinama, ali naša je baš u tome bila uspješna, pojašnjava ministar financija Marko Primorac.
“U tom kontekstu smo mjere koje se odnose na dohodovne potpore upravo usmjeravali prema onima koji imaju najniže dohotke, dakle prema umirovljenicima s najnižim dohocima, prema osobama koje primaju dječji doplatak, minimalnu zajamčenu naknadu”, rekao je Primorac.
No, one koji su prema hrvatskim kupcima odigrali nepoštenu igru i neopravdano podizali cijene, moglo bi zato izgubiti pravo na jeftiniji plin i struju, prijete iz Vlade. Predsjednikov savjetnik za ekonomiju Velibor Mačkić upozorava da to može nositi posljedice.
“Vlada ih je donijela, Vlada ih može ukinuti. Ali zašto se onda čuditi ako u nekim dijelovima oni preliju taj rast troškova na nas. Kad podvučemo crtu, koliko će ići rast cijena će uvijek biti kalkulacija poduzetnika na sljedeći način. Koliko ja mogu smanjiti svoju maržu i svoju zaradu, a koliko mogu prebaciti na vas i na krajnjeg kupca”, smatra Mačkić.
U ovakvoj situaciji Vlada drugačije nije ni mogla, smatra stručnjak za energetiku Igor Dekanić. “Rat je zapravo izazvao posebnu situaciju u energetici, energetske sankcije prema Rusiji su zaoštrile europsku energetsku situaciju i tako dugo dok uzrok traje, dotle će se morati pokrivati i posljedice. E sad, da li je to dobro? U osnovi, u tržišnoj privredi, svaka državna intervencija nije dobra. Ali je nužna u kriznoj situaciji”, kaže Dekanić.
U godini isporuke, kako ju naziva premijer Andrej Plenković, za dva je paketa mjera protiv energetske krize Vlada utrošila 26 milijardi kuna, odnosno 3 milijarde i 450 milijuna eura. Pitanje je hoće li i 2023. biti godina isporuke jeftinijih računa, kako za režije, a tako i za hranu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!