Kilogram i do 4000 eura. Ova delicija sve je ugroženija i u Hrvatskoj: "Svaka godina je gora od prethodne"

Višemjesečne vrućine i suša izazvale su zabrinutost za budućnost cijenjenog bijelog tartufa, gljive koja ovisi o hladnom i vlažnom tlu te osjetljivoj povezanosti s korijenjem drveća.

"Cijeli listopad bio je pogođen nedostatkom kiše u srpnju i kolovozu te visokim temperaturama, zbog čega su urod tartufa i njihova trajnost bili vrlo loši", rekao je Antonio Degiacomi, predsjednik talijanskog Nacionalnog centra za proučavanje tartufa, prenosi AP.

Prema Degiacomijevim riječima, suho i zbijeno tlo ove je sezone dovelo i do razvoja manjih tartufa.

Teška sezona berbe poklopila se s Međunarodnim sajmom bijelog tartufa, jednom od najpoznatijih gastronomskih manifestacija u Italiji, koja u Albu i okolne brežuljke Langhe privlači brojne posjetitelje. Sajam je otvoren 10. listopada i traje do 6. prosinca.

Klima se mijenja, a s njom i urod

Za Axela Ibertija, predsjednika sajma, sezona je počela sporo, a nakon vrućeg i sušnog ljeta pronalazili su se uglavnom manji tartufi. Nedavne kiše poboljšale su uvjete pa su se počeli pojavljivati i veći primjerci.

Unatoč smanjenoj ponudi, potražnja je i dalje velika. Cijene na tržištu tartufa u Albi oko 20 do 30 posto više su nego prošle godine, rekao je Iberti, dok su hoteli i drugi smještajni kapaciteti tijekom trajanja sajma uglavnom rasprodani.

No zabrinutost se ne odnosi samo na ovogodišnji urod.

"Ova se godina svakako ističe unutar trenda za koji svi znamo da traje već pet ili šest godina", rekao je Degiacomi, upozoravajući na sve toplija ljeta i sve nepredvidljivije obrasce padalina.

U šumi Marolo kaže da je neizvjesnost oduvijek bila sastavni dio potrage za tartufima.

"Sigurno se mnogo češće kući vraćate praznih ruku nego s tartufom", rekao je. "Upravo je u tome uzbuđenje, u tome što kažete: Ne znam što ću pronaći."

Od Italije do Hrvatske: Isti znakovi upozorenja

Slična zabrinutost pojavljuje se i u drugim europskim regijama poznatima po tartufima, što upućuje na problem koji nadilazi pojedinu šumu ili regiju.

S druge strane Jadranskog mora, u Hrvatskoj, lovci na tartufe i znanstvenici opisuju mnoge iste probleme, od sve manjih uroda do smanjenja područja pogodnih za njihov rast.

U hrastovim šumama u okolici Zagreba lovac na tartufe Petar Alebić kaže da su godine suše znatno otežale pronalazak ovih cijenjenih gljiva.

"Svaka godina u posljednjih sedam ili osam godina bila je gora od prethodne", rekao je Alebić. "Zbog suše, nažalost, tartufi postaju sve manji i sve rjeđi."

Alebić procjenjuje da je ovogodišnji urod oko 30 posto manji od uobičajenog, a prihode sve češće nadopunjuje organiziranjem turističkih tura potrage za tartufima.

Znanstvenici koji proučavaju tartufe u Hrvatskoj dolaze do sličnih zaključaka. Prema riječima mikologa Armina Mešića s Instituta Ruđer Bošković, u Hrvatskoj raste desetak vrsta tartufa. Najcjenjeniji među njima, bijeli tartuf, može postići cijenu i do 4000 eura po kilogramu.

"Suša, nedostatak padalina i visoke temperature imaju značajan utjecaj i na količinu i na kvalitetu tartufa", rekao je Mešić.

"Količine se smanjuju, kao i geografsko područje na kojem rastu bijeli tartufi", dodao je.

Šume su dio rješenja

Ipak, stručnjaci u Pijemontu odbacuju ideju da je bijeli tartuf osuđen na nestanak.

"Ne mislim da nam prijeti izumiranje, nego da se suočavamo s izazovom", rekao je Degiacomi.

Istraživači proučavaju načine prilagodbe staništa tartufa, uključujući bolje gospodarenje šumama i eksperimentalno navodnjavanje tijekom dugotrajnih suša.

"Pokušavamo umjetnim putem postići ono što priroda radi sama", rekao je Degiacomi.

U Albi se odgovor na klimatske promjene sve više usmjerava na obnovu i zaštitu šuma.

Iberti je proširio fokus sajma izvan turizma te uključio obrazovanje o okolišu i aktivnosti očuvanja prirode.

"Tartuf je rezultat svega toga, ali i pokretač", rekao je Iberti. "Ljudi dolaze u Albu i Langhe kako bi otkrili sve što ovo područje nudi."

U suradnji s općinama, lovcima na tartufe i vlasnicima zemljišta lokalne zajednice počele su stvarati nova javna tartufišta i saditi drveće koje bi u budućnosti moglo omogućiti rast tartufa.

"Šuma je čin ljubavi i vjere u sljedeće dvije ili tri generacije", rekao je Iberti.

Zagovornici pošumljavanja ističu da ono može pomoći u snižavanju temperature tla, zadržavanju vlage i smanjenju erozije, iako može proći više od desetljeća prije nego što novoposađeno drveće postane pogodan domaćin tartufima.

Znanost traži odgovore pod zemljom

Istraživači također proučavaju ulogu mikroorganizama u tlu i traže vrste drveća koje su bolje prilagođene toplijim i sušnijim uvjetima.

Nastavljaju se i pokušaji uzgoja cijenjenog bijelog tartufa, ali pouzdana komercijalna proizvodnja i dalje je nedostižna. Za razliku od crnih tartufa, koji se mogu uzgajati, bijeli tartufi uglavnom odolijevaju pokušajima proizvodnje u velikim količinama.

Kako jesen odmiče, postajat će jasnije koliki je ovogodišnji urod te kako će se on odraziti na cijene i količine tartufa koji stižu u restorane i na tržnice.

Zasad, međutim, drevno partnerstvo između lovaca, pasa i šuma i dalje traje.