Kostelac o sanaciji otpada u Gospiću: Nismo zadovoljni ljudima koji savjetuju Vladu, ne rade to kako treba

Dok se u Gospiću priprema sanacija nezakonito odloženog otpada, posljednjih se dana u Lici intenzivno razgovaralo i o zaštiti okoliša i prirodnih resursa.

U Otočcu je 21. rujna održana javna tribina o zaštiti i revitalizaciji rijeke Gacke, na kojoj se razgovaralo o mogućnostima vraćanja prirodnijeg toka rijeke uz očuvanje postojećeg hidroenergetskog sustava, obrane od poplava i vodoopskrbe.

Dan poslije, 22. rujna, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljen je plan sanacije nezakonito odloženog otpada u Gospiću, koji predviđa uklanjanje otpada u četiri faze, pri čemu je ukupna količina procijenjena na oko 44 tisuće tona.

Govoreći o sastanku koji je organiziralo Ministarstvo zaštite okoliša, rekao je da je primijetio nastojanje ministra Bačića i ministrice Vučković da se problem riješi, ali da pritom postoji problem u komunikaciji sa srednjim menadžmentom.

"Osjećaji su dvojaki nakon sastanka. Što se tiče sastanka koji je organiziralo Ministarstvo okoliša, a koje je vodio Branko Bačić, mi smo primijetili trud Bačića i ministrice Vučković da se to pitanje riješi, ali uvijek imamo problem srednjeg menadžmenta. Primijetio sam kod njih da žele da se taj problem riješi, međutim oni to sa svojim ljudima koji trebaju odraditi te planove i trebaju im dati određene informacije, očito nemaju dobru komunikaciju", kazao je.

"Nismo zadovoljni ljudima u tim stručnim povjerenstvima"

Dodao je da na sastanku nisu dobiveni odgovori o pojedinim tehničkim pitanjima, rokovima i načinu provedbe planova.

"Ljudi koji su dobili zadatak da odrede neke stvari, da se odradi tehnička dokumentacija, da se daju rokovi - kada što i kako, nisu dali te odgovore, nisu se usuglasili. Mi imamo stručne komisije, povjerenstva, veliki su to stručnjaci... Mi nismo zadovoljni odabirom ljudi u tim povjerenstvima, smatramo da ne savjetuju Vladu kako treba i posljedica tih loših savjeta i neodgovornosti tih pojedinaca i određenih trgovačkih društava koji su i doveli do ovakvih stvari, uzrokuju cijeli zastoj i u sanaciji ovog problema. Nismo zadovoljni", rekao je Kostelac.

Osvrnuo se i na tribinu održanu u Otočcu, gdje je, kako je rekao, zadovoljan razvojem događaja. Posebno je izdvojio informaciju ministrice da je Gacka ušla u nacionalni plan obnove staništa.

"Vezano uz tribinu koja je bila prije dva dana u Otočcu, tu smo zadovoljni razvojem događaja. Tamo je ministrica urbi et orbi objavila kako je Gacka ušla u nacionalni plan obnove staništa, što je obveza RH prema EU i EK. I sve nas to veseli. To je nešto na čemu smo kao udruga radili gpodinama, neki period od šest godina i sad je ušao u plan revitalizacije odnosno restauracije rijeke Gacke", kazao je.

"Izvori Gacke su ugroženi "

Na pitanje kakva je poveznica između zaštite Gacke i problema onečišćenja, Kostelac je rekao da udruga godinama zagovara obnovu starih isušenih tokova rijeke.

"Ovo je nešto što radimo dugi niz godina i želimo da se stari isušeni tokovi rijeke Gacke obnove. Potpuna restauracija nije moguća zbog potreba hidroelektrane Senj zasad, dok se ne stvore preduvjeti. Za početak će se početi s revitalizacijom, govorimo oko negdje dva kubika i u jednom i u drugom kraku što bi bilo od velikog značaja i za našu zajednicu koja je emotivno vezana za tu rijeku, koja više ne može gledati 40 km isušenih tokova, i za naše gospodarstvenike jer dobivamo veliku atrakciju kao što je Švički slapovi. Donje Švičko jezero sigurno neće biti u svojoj ljepoti, ali barem će se jedan dio toga vratiti", rekao je.

Kada je riječ o otpadu u Gospiću, upozorio je na njegovu povezanost s izvorima Gacke i podzemnim vodama.

"Vezano uz problem otpada u Gospiću, tu se radi o izvorima rijeke Gacke, odnosno o njihovoj ugrozi jer su te podzemne vode gotovo pa izravno povezane od Gospića do izvora i vodu s tog izvora pije oko 40.000 ljudi. Ljudi s područja Otočca, općine Vrhovine, općine Perušić, Senj, Karlobag, otoci Rab i Pag. I to je gotovo milijun ljudi jer tu su turisti tijekom sezone", rekao je.

Traže promjene u izradi studija utjecaja na okoliš

Kostelac je govorio i o načinu na koji se provode studije utjecaja na okoliš. Udruga, kao i druge udruge s kojima je razgovarao, smatra da bi taj postupak trebalo promijeniti.

"Prijedlog inicijative naše udruge, ali i drugih udruga s kojima sam komunicirao da ovaj način provođenja studije utjecaja na okoliš je neprihvatljiv, gdje se građani u kratkom roku dovedu u situaciju iznošenja tih studija i obično ne na reprezentativan način budu upoznati s tim studijama kad one budu u postupku prihvaćanja", rekao je.

Problem vidi i u tome što studije naručuju investitori.

Zbog toga, dodao je, žele strožu kontrolu i regulativu kod budućih studija.

"Želimo da te studije koje će se ubuduće izrađivati da uđe ili kroz pravilnike ili zakonski prijedlog stroga kontrola i regulativa. Na način da prije izrade studija da od investitora dođe sva potrebna dokumentacija, potpuni plan obuhvata tog područja koje se planira izmijeniti te da takve studije onda budu dostavljene ministarstvu koje će objaviti javni natječaj, na koji će se javiti izrađivači studije, koji će biti odabran po transparentnom bodovanju. Tada će se dobiti konačna cijena tih studija i te novce bi investitor trebao deponirati na račun ministarstva. Po izradi studije taj novac će biti isplaćen izrađivačima i tu bi dobili objektivnost i neovisnost u izradi studije", rekao je.

Smatra da u sadašnjem sustavu postoji mogućnost pritiska na izrađivače studija.

"Danas imate situaciju da kad naprave neku studiju s objektivnim činjenicama, investitoru to ne odgovara pa onda radi pritisak na izvođača da mu neće platiti tu studiju jer ne pogoduje njegovim ciljevima, odnosno njegovim planovima. I onda se dolazi do izmjena studija, dobivamo jednu potpuno drugačiju sliku. Onda dolazi do devastiranja prostora, što su te studije trebale zaustaviti", kaže.

Traže pojačan monitoring

Kostelac je govorio i o zahtjevu za pojačanim praćenjem stanja na području ugroženom onečišćenjem. Na sastanku, rekao je, nije dobio potvrdu da će njihov zahtjev biti prihvaćen.

"Tijekom sastanka nije bilo govora o tome, ja sam postavljao dosta pitanja, ali su i ovi iz drugih inicijativa, zašto se ne prate određena područja i pozicije, tražilo se progušćenje monitoringa na određenim pozicijama koje su očekivane. Na sastanku nije bilo govora o tome da će se te naše želje za monitoringom ispoštovati", rekao je.

Naglasio je da, prema njegovim riječima, cilj nije dodatno trošenje državnog novca, već utvrđivanje stanja podzemnih voda i sigurnosti vode za piće.

"To nisu naše želje jer želimo da se novac države troši, već zato što želimo biti sigurni što se događa s podezemnim vodama. I HZJZ je utvrdio zagađenost u dva bunara koji su na kilometar udaljeni od lokacije sa značajnim onečišćenjima i mi koristimo vodu s izvora koja se prihranjuje od tih podzemnih voda i mi želimo da se i kontroliraju ti izvori, pogotovo Tonković vrilo i druge lokacije između da bi mogli na vrijeme reagirati, da se zabrinutost građana smanji", kazao je.

"Želimo točno vidjeti gdje onečišćenje putuje"

Dodao je da prema dosadašnjim rezultatima na samom Tonković vrilu nema onečišćenja, ali da očekuje promjene s dolaskom visokih voda.

"Zasad rezultati pokazuju da na samom Tonković vrilu nema onečišćenja, ali sad dolaze visoke vode i onda se aktiviraju te tvari u podzemlju. Mi želimo automatizirane sustave koji bi pratili određene tvari. Ne možete nažalost ugraditi sustave koji automaziriano mogu pratiti PFAS jer za te podatke vam treba par tjedana, međutim možete pratiti određene teške metale. I da pratimo te tokove, očito je došlo do zagađenja što su pokazali i nalazi vještaka. Da vidimo točno gdje zagađenje putuje i da možemo biti sigurni da pijemo ispravnu vodu", rekao je.

Kostelac se osvrnuo i na podatke koje je, kako navodi, država dostavila u vezi s nalazima te na rezultate ispitivanja bunara udaljenih oko kilometar od odlagališta.

"Zbog inicijative Gospić je naš dom država je dala određene podatke za nalaze, dala je nalaze koji su u postupku uskoka, ali imamo i najnovije podatke gdje su bunari od km od odlagališta zagađene su podzemne vode i to značajno. Ljudi su i platili neke uzorke koji su pokazali određenu zagađenost, a sad smo se koncentrirali na podatke HZJZ-a koji pokazuju da je na određenim lokacijama do zagađena došlo i to je neozbiljnost određenih sudionika na sastanku, uvjeravanje gospodina Capaka... Te teorije su izvan realnosti - da se ispod toga nalazi nekakva glina pa je to promijenio u vapnenačku breču…", rekao je.