Kovač o mogućem izlasku Milanovića na parlamentarne izbore: "To nije zabrinjavajuće za HDZ, nego za oporbeni savez"

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač je komentirao očekivanja od predstojećeg NATO summita, rat u Ukrajini, ulogu Turske, odnose na globalnoj političkoj sceni te političku situaciju u Hrvatskoj.

Čelnici NATO-a okupit će se u utorak i srijedu u Ankari na summitu koji će obilježiti pritisak Washingtona da europske države preuzmu veći dio odgovornosti za vlastitu obranu, ali i nastavak napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i njihovih europskih saveznika.

Glavne teme sastanka trebale bi biti povećanje izdvajanja za obranu, jačanje europske obrambene industrije te preraspodjela odgovornosti unutar Saveza. Na summitu će sudjelovati čelnici svih 32 članice NATO-a, među kojima i američki predsjednik Donald Trump. Očekuje se i dolazak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, čelnika Europske unije te južnokorejskog predsjednika Leeja Jae Myunga.

Od summita se mnogo očekuje, a prisutan je i određeni optimizam zbog spremnosti europskih država i Kanade da povećaju izdvajanja za obranu, unatoč brojnim otvorenim pitanjima.

"Nakon NATO summita neće se vidjeti da se ide prema dijalogu, nego prema daljnjoj konfrontaciji"

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač upitan je koliko je takav optimizam utemeljen.

"Neće tu biti nikakvih iznenađenja. Vidjeli smo prije malo više od dva tjedna završnu izjavu država G7 u Francuskoj i što je tamo zaključeno. To je gospodarski forum zapadnoga svijeta. Tamo je konstatirano da se pohvaljuje Ukrajina za otpornost i napredak na bojištu, koji baš i nije vidljiv, te da je to novi momentum i da zato treba ubrzati pomoć Ukrajini. To je zaključak u Francuskoj od prije više od dva tjedna, a u tom duhu odvijat će se i sastanak na vrhu NATO-a u Ankari.

Ovakvi sastanci pripremaju se dugo. Tu postoje službenici u glavnom tajništvu NATO saveza, ljudi u ministarstvima i drugim centrima moći. Sve će biti fokusirano na potporu Ukrajini i na jačanje obrambenih sposobnosti NATO saveza. Nema naznaka da će se ići u dijalog ili omekšavanje odnosa, odnosno u razgovore s Kinom ili Rusijom, nego se ide u daljnju konfrontaciju.

Danas je u njemačkom tisku izašao tekst kako Kina obučava rusku vojsku kada je riječ o dronovima, odnosno da postoji snažna suradnja između Kineza i Rusa, što se iz zapadne perspektive kritizira. S druge strane, i mi pomažemo Ukrajini – Britanija, Francuska, SAD i drugi u navođenju dronova na ciljeve u Rusiji. Pomaže i Hrvatska. Rusko-kinesko-iranski blok surađuje i prema tome konfrontacija se nastavlja.

Nakon ovog summita neće se vidjeti da se ide prema dijalogu, razgovorima i dogovorima, nego prema daljnjoj konfrontaciji", rekao je Kovač.

"Rusija nije uzdrmana"

Na pitanje je li NATO, odnosno zapadni svijet, spreman na moguće potrese unutar ruskog režima i postoji li mogućnost ozbiljnijih promjena u Moskvi, Kovač je rekao:

"Ja vidim da je tamo netko uzdrman u Rusiji. Ono što vidim jest da se Rusi žale zbog napada koji se događaju duboko na teritoriju Rusije i na području okupiranog Krima. Tko god vidi da gore rafinerije, nije mu ugodno, kao ni kada rakete padaju na plaže na Krimu. No to ne umanjuje sposobnost ruske vojske da nastavi napredovati. Sada je ruska vojska ušla u Konstantinovku, očito su unutra. Još su ostala tri velika grada u Donjeckoj oblasti u koja nisu ušli – Kramatorsk, Slovjansk i Druškivka."

"S druge strane, mi pišemo i govorimo o problemima u Rusiji, Kini i Iranu, dok Kinezi i Rusi pišu o problemima na Zapadu. Pišu o Velikoj Britaniji, Francuskoj, primjerice o presudi gospođi Le Pen i da će Bardella biti kandidat. Pišu o onome što se događa u Njemačkoj, o gašenju radnih mjesta u Volkswagenu. Pišu i o problemima u SAD-u te o procesu u kojem Europa preuzima sve veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Taj će se proces nastaviti i nakon Donalda Trumpa jer Amerikanci vide da neće moći biti toliko angažirani izvan SAD-a te će se više usmjeriti na zaštitu zapadne hemisfere. Ondje gdje budu mogli i morali, intervenirat će izvan nje, ali svjesni su da se moraju konsolidirati", rekao je.

O odnosima snaga: Svijet se mijenja

Krešić je primijetio da se, zbog postupnog povlačenja SAD-a iz pojedinih područja, otvara prostor novim regionalnim akterima poput Turske, koja se nastoji pozicionirati kao most između članica NATO-a i Bliskog istoka, istodobno vodeći vlastitu regionalnu politiku. Na pitanje predstavlja li ovo priliku za snažniji iskorak Turske, Kovač je odgovorio:

"Turska jest most NATO-a prema Bliskom istoku i tako se ponaša. Ima svoje interese, a u Siriji je odradila velik posao. Iz Sirije su izbačeni Iran i Rusija, a ušla je Turska zajedno s Amerikancima. Zbog toga je Turska respektabilna sila. Naravno da će Amerikanci paziti da ne postane presnažna. Postoji sukob interesa između Turske i Izraela te međusobno nepovjerenje. Amerikanci će koristiti Izrael kako bi suzbili tursku težnju za širenjem utjecaja na Bliskom istoku.

Vidimo da to funkcionira. Turska je iskazala interes za pridruživanje zemljama BRICS-a i to joj se tolerira jer je velika i važna država kada je riječ o sigurnosti i obrani. Da je to učinila neka druga država istočne Europe, imala bi problema. Turskoj se to tolerira jer je dovoljno velika, snažna i važna za NATO.

Svijet se mijenja. To ne ide preko noći, ali svjedoci smo da zapadne države, osobito vodeće sile, imaju velike izazove i strukturne probleme. To je posljedica promjene odnosa snaga. Postoji institut u Australiji koji se bavi strateškim studijama, a utemeljilo ga je Ministarstvo obrane. Prate kritične tehnologije. U 69 od 76 područja vode Kinezi, a u preostalih sedam Amerikanci. Europljani su pri vrhu, ali nisu vodeći. To je današnji odnos snaga", kazao je.

Govoreći o ratu u Ukrajini i nastavku ruskih napada, Kovač se osvrnuo i na podatak koji je, kako je navedeno, objavio Financial Times o zaradi Grčke od prijevoza ruske nafte.

"Mi smo u velikoj mjeri, na svjetskoj razini, ovisni o fosilnim gorivima. Naše ekonomije i gospodarski razvoj ovise o ugljenu, nafti i plinu. Tako će biti još neko vrijeme. Rusija je na tom planu vrlo bogata i raspolaže velikim količinama plina, nafte i drugih resursa koji su potrebni svijetu. Plasira ih na kinesko i indijsko tržište, ali i danas u Europskoj uniji kupujemo ruski ukapljeni plin. U Nizozemskoj i Belgiji postoje luke u koje dolaze brodovi s ruskim ukapljenim plinom. O tome se ne govori mnogo, ali postoje statistike. Neke države, među njima i Grčka, na tome dobro zarađuju", komentirao je.

"Plenković i Milanović bi trebali komunicirati"

Na kraju razgovora dotaknuo se i odnosapredsjednika Republike Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.

"Imali smo razdoblje kada su premijer bili Ivo Sanader, a predsjednik Stjepan Mesić. Ni tada odnosi nisu bili idilični, kako se danas ponekad prikazuje. Bilo je neugodnih situacija i trenutaka koji su bili opasni za državu. Jedan je govorio jedno, drugi drugo. Tomislav Jakić, tadašnji Mesićev savjetnik, napisao je u svojim memoarima da je Mesić nakon dolaska Georgea Busha u Hrvatsku, poslije NATO summita u Bukureštu, želio otići u službeni posjet Indoneziji, ali je to na kraju spriječeno. Nije bilo idealno, ali su se pronalazila rješenja.

Danas, dvadeset godina poslije, situacija je lošija. Da sam na mjestu predsjednika Vlade, možda bih i ja poludio, ali realnost je da treba komunicirati i pronalaziti rješenja. Radi dobrobiti političke zajednice, kada je riječ o temeljnim pitanjima hrvatske države, treba razgovarati – izravno, preko savjetnika, e-mailom ili telefonom – i pripremati rješenja. Kao što se sada radi na NATO summitu. Španjolci kažu jedno, Kanađani drugo, Britanci treće, ali na kraju će sve biti usuglašeno i usvojeno u deklaraciji. Tako treba raditi i u Hrvatskoj kada je riječ o našoj sigurnosti", poručio je.

O potencijalnoj Milanovićevoj kandidaturi na parlamentarnim izborima

Kovač se osvrnuo na pisanje Nacionala prema kojem bi Milanović, ako se kandidira na parlamentarnim izborima, osvojio 26 mandata te uz potporu stranaka ljevice srušio HDZ s vlasti.

"Treba pitati Milanovića ima li namjeru ići u takvu kandidaturu i što bi to značilo za SDP i Možemo. Treba pitati Sandru Benčić i Sinišu Hajdaša Dončića odgovara li im to. Ne mislim da je to nešto zabrinjavajuće za HDZ, kako se prikazuje, nego da je više zabrinjavajuće za oporbeni savez koji se nazire", komentirao je.