Kriminalist za N1 o valu dojava o bombama: "Pokazalo se da su bile lažne, ali jedna može biti prava"

Prodan je istaknuo da je ovakvih prijetnji u zadnjih pedesetak godina bilo na stotinjak tisuća i da je bilo nekoliko desetaka stvarnih napada koji su se dogodili diljem svijeta. Jedan od značajnijih terorističkih napada, podsjeća, bio je PanAm-ov let 103 koji se srušio u Škotskoj. Tad je, dodaje, poginulo 270 ljudi i iz se tog razloga sve ove prijetnje smatraju stvarnima.

"Tko ovdje može biti akter? U medijima se spominju hibridni sukobi, da je Rusija sponzor takvih napada preko svojih Proxy igrača. Teško je to reći pouzdano i s aspekta struke. Ja kao kriminalist uvijek postavljam nekoliko verzija koje su moguće. Motive za ovakve napade može imati više aktera, a svaki od ovih slučajeva treba utvrditi ponaosob, pronaći motive i pokušati pronaći počinitelja i u ovom smislu brojne europske države surađuju po ovim pitanjima", rekao je i dodao da pokušavaju pronaći tko je uputio ove prijetnje koje su bitno paralizirale zračni promet i prouzrokovali veliku paniku među putnicima, ali i ekonomsku štetu.

Komentirao je postoji li način da se otkrije tko ovo sve radi: "Postoje, naravno. Neke od ovih prijetnji pristigle su e-mailom i danas u digitalnom društvu društvenih mreža i medija ponekad je teško utvrditi odakle dolazi takva poruka i prijetnja, s obzirom na to da se mogu otvoriti lažni računi pa te prijetnje dolaze sa servera koji zaobilaze puteve zemlje iz koje se šalje. Zasad još nitko nije preuzeo odgovornost za ove prijetnje, ali ne znači da neće. Ukoliko se radi o državno sponzoriranim prijetnjama, zasigurno ta država neće kazati da je to napravila. A ako se eventualno dođe do takve države, ona će to svakako poricati", naglasio je.

Osim ovih materijalnih tragova poput IP adresa, dodao je, postoje i personalni tragovi. "Ovo su fenomeni, sigurnosne ugroze koje se tiču svih. Pokušat će se doći do skupina koje su ovo radile, a postoje i neki igrači koji su ranije radili na ovakve načine", rekao je i spomenuo hakerske napade na zračne luke.

Istaknuo je da stanovništvo i putnici trebaju reagirati u skladu s uputama policije i sigurnosnih službi te kabinskog osoblja. Zrakoplov koji primi prijetnju, podsjetio je, mora sletjeti u najbližu zračnu luku, često uz pratnju vojnih zrakoplova. Potom se, kaže, rade protueksplozijske pretrage, a putnici moraju ostaviti svu prtljagu.

"Pokazalo se da su ove prijetnje bile lažne, ali jedna može biti prava", rekao je i podsjetio na slučajeve iz Hrvatske o dojavama o bombama u školama. Ističe i da je kod nas pronađen počinitelj.

"Tu je motiva puno i bilo bi preuranjeno kazati tko je to mogao napraviti. Naravno, sumnje idu na neke antagonizirane države ili blokove koji idu protiv zapada. Sve skupa treba postaviti u jednu širu geopolitičku sliku, ili šahovsku ploču. Brojni u interesi u pitanju. Na ovakav se način privlači pozornosti sije se strah među građanima, hitne službe se tjeraju na postupanje, slabi se reakcije u svakodnevnom životu", rekao je i dodao da su to svakako posljedice, a da se do uzroka treba doći suradnjom svih nadležnih institucija.

Prodan podsjeća da su nakon terorističkog napada na SAD-a 2001. godine uvedene brojne mjere zaštite u zračnom prometu.

"Zračni je promet zasigurno najsigurniji medij putovanja. Postoje sigurnosne provjere samih putnika, prtljage, ali i prtljage koja ide u teretni prostor. Prolazi se kroz pet različitih provjera i ništa se ne prepušta slučaju", pojasnio je.

Kaže da je teško unijeti bombu u zrakoplov, ali ističe da kriminalci pronalaze načina kako prodrijeti u bilo koju sredinu. "Kad je zračni promet u pitanju, danas je to doista teško. Svaki sumnjivi putnik koji bi mogao počiniti takvo djelo prati se sa posebnom pozornošću", navodi i dodaje da neke europske zemlje imaju jake mjere i na samom putu do zračne luke, gdje postoji nekoliko zaustavnih točaka na kojima se radi profiliranje putnika, pregled njihove prtljage i kratki intervjui. Objasnio je da to profiliranje najjače izraženo baš u zračnom prometu i dodao da postoje markeri i signali kako prepoznati ljude koji imaju namjere i koji bi mogli počiniti ovakva djela.

Mnoge od mjera koje postoje, poručio je, nisu ni vidljive. Na kraju je pojasnio i koja je procedura kod vojnih aviona koji zrakoplov u kojem je došlo do dojave o bombi prepraćuju u najbližu zračnu luku.

"Svaka zemlja ima jurisdikciju na kopnu, moru i u zraku. Mi smo imali situaciju da se podigao naš Rafale kad je u naš prostor ušla određena opasnost, zrakoplov za koji je došla informacija da postoji mogućnost da je u njemu postavljena eksplozivna naprava. On je spreman na brzo polijeztanje, dođe u blizinu zrakoplova, ostvari radio vezu i kontakt očima sa samim pilotom i naređuje mu slijetanje na najbližu zračnu luku, u kojoj bi opasnost bila najmanja. Često puta to bude u vojnim bazama, prostorima gdje je veća vjerojatnost da bi poginulo što manje ljudi ako bi se radilo o stvarnoj prijetnji. U slučaju odbijanja slijetanja postoji mogućnost da ga vojni avion uništi u zraku. To su krajnji koraci ali i to je moguće", rekao je i zaključio da se radi o sigurnosnom postupku