Može li Europa konačno stvoriti vlastite globalne divove? Orešković na N1 najavio lansiranje indeksa Future 500

U živoj raspravi najavio je službeno predstavljanje metodologije i prvih rezultata primjene novog analitičkog indeksa. Naglasio je da se inicijativa odmiče od klasičnog europskog dijagnosticiranja problema i regulacije te fokus stavlja na konkretno prepoznavanje i lansiranje tvrtki s najvećim potencijalom za globalno skaliranje.

Prema Oreškovićevim riječima, ključni problem Europe nije nedostatak kvalitetnih ideja, patenata ili tehnologija, već nesposobnost sustava da spriječi odlazak najperspektivnijih kompanija u ruke američkog ili kineskog kapitala.

Pozivajući se na nalaze Draghijeva izvješća, istaknuo je poraznu činjenicu da Europa više od pedeset godina nije stvorila kompaniju čija vrijednost premašuje stotinu milijardi eura. Razlog leži u fragmentiranom tržištu, prekonzervativnom financijskom sektoru i nedovoljno razvijenim mehanizmima za prepoznavanje i brzi uzlet budućih tržišnih lidera.

Odgovor na te izazove nudi sustav napravljen u sklopu projekta Future 500, koji kombinacijom umjetne inteligencije i ekspertne analize mjeri prediktivnu snagu te skalabilnost poslovanja.

Prvi testni poligon bila je Slovenija, gdje je temeljito analiziran cjelokupni poslovni ekosustav od čak 203.000 kompanija. Kao rezultat te opsežne selekcije stvorena je lista Future 100 Slovenia, koja okuplja stotinu kompanija s iznimnim stopama rasta, visokim stupnjem inovativnosti i stvarnim kapacitetom za proboj na globalnu scenu.

Govoreći o ulozi kapitala, Orešković je kritizirao konzervativan pristup europskih institucionalnih investitora i manjak dinamike na europskim burzama u usporedbi s američkima. Posebno je naglasio da srednja i istočna Europa, usprkos povijesno skromnijim uvjetima, posjeduje znatno veću poduzetničku energiju i dinamiku rasta od zapadnog dijela kontinenta.

Cilj foruma u Bledu jest na jedno mjesto dovesti predstavnike Europske komisije, investicijske banke, voditelje burzi poput NASDAQ-a te same poduzetnike kako bi stvorili direktan mehanizam financiranja i podrške.

Nakon Slovenije, plan je metodologiju u potpunosti primijeniti na Hrvatsku i sve ostale članice Europske unije, čime bi se stvorila mreža od 2.700 najperspektivnijih europskih tvrtki, uz obuhvaćanje i devet zemalja kandidatkinja za članstvo.

Osvrćući se na vlastita iskustva iz BOSQAR INVEST-a, Orešković je zaključio da su ljudski kapital, međusobno povjerenje i pravovremena dokapitalizacija jedini siguran recept za pretvaranje regionalnih priča u međunarodno uspješne sustave.