Skupština Istarske županije traži ukidanje odluke o spaljivanju otpada u Koromačnom

Rasprava na tematskoj sjednici u Pazinu o odluci Vlade o zbrinjavanju dijela neopasnog otpada s lokacije PPK Velebit u tvornici cementa u Koromačnu potrajala je više sati, a zajednički zaključak poduprli su vijećnici s liste IDS-a, Nezavisne liste Borisa Miletića, SDP-a i Možemo!.

Donesena je i odluka o osnivanju radne skupina koja će kontrolirati kvalitetu zraka u okolici cementare Holcim u Koromačnu, na čijem će čelu bitipročelnik Upravnog odjela za održivi razvoj u županiji Mirko Radulović . Od Vlade traže da se svi podaci o nadzoru kvalitete zraka u Koromačnu na polusatnoj bazi automatski šalju Nastavnom zavodu za javno zdravstvo. 

Istodobno, Skupština je pozdravila odluku Vlade da se riješi problem otpada u Pazinu i pozvala Vladu na poboljšanje dijaloga s lokalnom zajednicom i uključivanje stanovništva u sve takve odluke.

Istarski župan Boris Miletić kazao je kako je u cijelom slučaju izostala pravovremena i otvorena komunikacija s građanima i lokalnom samoupravom, dodavši kako je za odluku Vlade saznao iz medija.

"Vlada je donijela odluku o zbrinjavanju dijela otpada u dvije tvornice cementa, jednu u Koromačnu, drugu u Našicama, s pretpostavkom da se radi o neopasnom otpadu koji može biti uporabljen u fazi proizvodnje cementa u ove dvije tvornice, a za što tvornice posjeduju valjane okolišne i druge dozvole. Mislim da je to trebalo kvalitetnije i na vrijeme iskomunicirati i s načelnikom same općine i sa županijom", kazao je Miletić tijekom rasprave. 

Istra i sama ima problema jer nema plan gospodarenja otpadom 

Načelnik Općine Raša Leo Knapić rekao je da kao načelnik ima odgovornost prema ljudima koji žive u općini Raša i koji su s pravom zabrinuti za budućnost svog kraja, te je dužnost općine osigurati da se poštuju najviši ekološki standard.

SDP-ova Sanja Radolović rekla je da su prošle godine donesene izmjene i dopune Zakona o gospodarenju otpadom, upozorivši da Istarska županija nema plan gospodarenja otpadom nema. "Solidarni jesmo, ali Istra ima vlastite probleme u sustavu gospodarenja otpadom koje još uvijek nismo riješili", kazala je.

HDZ-ov vijećnik i načelnik Općine Sveti Petar u Šumi Mario Bratulić istaknuo da istarski HDZ ne traži bjanko obustavu dovoza otpada, ali ni ne umanjuje zabrinutost građana za cijeli slučaj.

"Tražimo pojačani nadzor svega što dolazi u Koromačno, ali i na Kaštijun. Mi smatramo da Holcim smije prihvatiti samo onu frakciju koja zadovoljava svu zakonsku proceduru i sve zakone. Predstavnici Holcima uložili su 37 milijuna eura kako bi mogli prihvaćati otpad s Kaštijuna i od velikih turističkih tvrtki", poručio je Bratulić. 

Vijećnica Suzana Jašić (MOŽEMO!) poručila je kako građani Gospića kao ni građani Pazina nisu stvorili problem s otpadom, te da Labinština nije dužna prihvaćati gotove odluke, već je na državi da te probleme rješava na vrijeme i u suradnji s lokalnim zajednicama.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša Luka Balen kazao kako razumije zabrinutost građana i javnosti u Gospiću Istri i u Našicama. Napravljene su dvije analize otpada, zaključeno je da se radi o 650 tona otpada u velikim vrećama, koje se nalaze u silosu, te su okarakterizirane kao neopasan otpad.

"To je mješavina otpadne plastike i frakcija višekratnih naslaga od mehaničke obrade, koji su okarakterizirani kao neopasan otpad", kazao je dodavši da 300 tona otpada ide u Holcim a 300 tona u Nexe, što to predstavlja ispod jedan posto kapaciteta godišnjeg otpada koji ta cementara obrađuje.

Cijeli proces zbrinjavanja neopasnog otpada iz Gospića će biti kontroliran i nama je cilj da se otpad zbrine, i sanira trajno, na zakonit način, kako bi se te lokacije vratile u prvobitne položaje, poručio je Balen.

Dodao je kako u Istri nije samo aktualna situacija oko otpada u Koromačnom, već i Pazinu gdje je, po prvim procjenama, gotovo 13.000 tona recikliranog otpadnog plastike, gume, tekstilnog otpada. 

Kazao je i da je Vlada za Istarsku županiju osigurala gotovo 60-ak milijuna eura, od sredstava za izgradnju Kaštijuna i pretovarne stanice, kao i za odvojeno prikupljanje otpada i gotovo 4500 spremnika.