Uskoro kreću preventivni sistematski pregledi za građane. Beroš objavio detalje

Vijesti 27. lis 202219:14
Izvor: Pexels

Prvi građani dobit će poziv za preventivne sistematske preglede u prvom kvartalu iduće godine, najavio je ministar zdravstva Vili Beroš predstavljajući zdravstvenu reformu kojoj će u fokusu biti pacijent, jačanje primarne zdravstvene zaštite i reorganizacija bolnica.

Pilot projekt preventivnih sistematskih pregleda najprije će biti proveden u dvije županije početkom iduće godine, a nakon toga će zaživjeti na nacionalnoj razini, rekao je Beroš na predstavljanju zdravstvene reforme u Ministarstvu zdravstva.

Cilj je spriječiti bolesti ili ih što ranije početi liječiti, poručio je ministar.

VEZANE VIJESTI

Reformom jačaju domovi zdravlja u koje prelazi većina specijalističkih pregleda i dijagnostike, što bi trebalo rasteretiti bolničke liste čekanja.

U domovima zdravlja dopunski će raditi bolnički specijalisti, a ministar očekuje da će se odlučiti za takav rad “na temelju svjesnosti, a ne da im to bude obaveza”. Na tom tragu, dodao je, u prvoj fazi reforme provest će se vertikalna integracija domova zdravlja i bolnica te izjednačiti koeficijenti zaposlenika.

Reforma do 2030. u tri faze

Inače, reforma će imati tri faze do 2030. godine, a Beroš očekuje da će dobiti za nju politički i društveni konsenzus kako bi je nastavio i neki njegov eventualni nasljednik.

U prvoj fazi mijenja se zakonski okvir ove godine, u drugoj fazi uspostavit će se novi model organizacije i upravljanja, a odvijat će se od 2023. do  2026., dok treća faza donosi stabilizaciju zdravstvenog sustava i završava 2030.

Nakon izmjena ključnih zdravstvenih zakona – Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju – koji su u javnoj raspravi do 8. studenoga, u sljedećoj godini slijedi izmjena mreže javnozdravstvene zaštite.

Kvalitete i izvršenje bit će kriterij za ugovaranje zdravstvene zaštite, rekao je ministar te najavio promjene u ugovaranju zdravstvenih usluga i rješavanje problema bolnica koje produciraju gubitke jer nedovoljno ispunjavaju opseg ugovorenih usluga.

Realiziraju se strateški projekti

Istaknuo je i da se krenulo u provedbu strateških infrastrukturnih projekata među kojima su revitalizacija Imunološkog zavoda na novoj lokaciji u Rugvici, Nacionalne dječje bolnice u Blatu, te Hitne helikopterske medicinske službe koja bi trebala zaživjeti do 2024.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Lucian Vukelić, govoreći o financijskoj održivosti zdravstvenog sustava, rekao je da se u ovom trenutku oko 26 milijardi kuna dobiva iz doprinosa, a ostalo popunjava državni proračun.

Tek jedna trećina hrvatskih građana radi i uplaćuje zdravstveni doprinos, a liječi se i koristi zdravstvene usluge oko četiri milijuna i 150.000 građana na popisu osiguranika HZZO-a, rekao je Vukelić.

Odbacio je tezu da će sustav biti na gubitku jer više neće dobivati iznos od trošarina za duhan te je istaknuo da je za iduću godinu predviđeno izdvajanje iz državnog proračuna za zdravstvo u iznosu od 5,2 milijarde kuna.

Povećava se iznos participacije za pojedine bolničke usluge, kao i maksimalni iznos participacije s 2.000 na 4.000 kuna, ali taj iznos će biti prihod bolnica, a ne HZZO-a, rekao je Vukelić.

Lijekovi će i dalje biti dostupni i njihova cijena se neće mijenjati, poručio je.

Ministar je objasnio da povećanje participacije neće osjetiti građani koji imaju uplaćenu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Participacija skuplja samo za građane bez dopunskog osiguranja

Rekao je i da država uplaćujete 800.000 polica dopunskog zdravstvenog osiguranja, čime su obuhvaćeni građani koji na temelju imovinskog cenzusa ne mogu sami plaćati to osiguranje.

“Samo 600.000 građana ne plaća dopunsko, jer to ne žele i  samo oni će plaćati povećanu participaciju”, rekao je ministar.

Disfunkcionalnost zdravstvenog sustava trebala bi biti riješena i prelaskom županijskih općih bolnica u državno vlasništvo, ali kada će to biti provedeno, kaže Beroš, tek će se vidjeti.

Naime, sada se objedinjena javna nabava u nekima od tih bolnica provodi, a drugdje ne, pojedine bolnice generiraju značajne dugove, a pritom ne ostvaruju ugovorene obaveze s HZZO-om.

“Ovo je jedan koncept rješenja koji je izazvao veliku buru. Mi od njega možemo i odustati, iako ne znam kako bismo to pravdali EK”, rekao je ministar o prelasku bolnica u državno vlasništvo.

Država bi na taj način imala u rukama alate za provedbu drugih nužnih mjera –  nove kategorizacije bolnica, funkcionalne integracije, javne nabave, osnivanja centara izvrsnosti i stvaranja mreže javnozdravstvene zaštite.

Predviđeno je da svaka županija ima jednu opću bolnicu, a ostale da budu funkcionalno integrirane.

“Postoje neki župani koji su protiv toga, ja sam za razgovor i neka otvoreno kažu zbog čega im je važno zadržati upravljanje nad bolnicom”, rekao je Beroš.

Postoji, kaže, i drugi koncept koji ne bi bio prijenos vlasništva, a omogućio bi kategorizaciju, funkcionalnu integraciju, objedinjenu javnu nabavu i novu mrežu, o čemu će još može raspravljati.

Na konferenciji je istaknuto i da je u tijeku nabava 23 linearna akceleratora za onkološku zaštitu, ukupne vrijednosti 640 milijuna kuna.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar