Virus Zapadnog Nila u Hrvatskoj: HZJZ upozorava na ključnu mjeru zaštite

U Hrvatskoj su tijekom srpnja i kolovoza potvrđena tri slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila, potvrdio je HZJZ.

"U Hrvatskoj je trenutna epidemiološka situacija u pogledu broja oboljelih virusom Zapadnog Nila (VZN) uobičajena. U sustavu prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimili smo tri prijave oboljenja uzrokovanih virusom Zapadnog Nila, za osobe oboljele tijekom srpnja i kolovoza, što je uobičajen obrazac pojavljivanja obolijevanja u Hrvatskoj", navode danas izHZJZ-a za N1.

Infekcija virusom Zapadnog Nila najčešća je tijekom ljetnih mjeseci i početkom jeseni, kada je aktivnost komaraca koji prenose virus najveća.

Za trenutačno potvrđene slučajeve specijalistica epidemiologije HZJZ-a Vesna Mišekuna Vučina kazala je za Dnevnik Nove TV da je riječ o asimptomatskim infekcijama.

"Za ove koje trenutačno imamo prijavljene možemo reći da se radi o asimptomatskim infekcijama jer je većina infekcija koje nastaju ovim virusom asimptomatska, što znači da ustvari nemaju nikakve simptome, nego se infekcija otkrije nekakvim drugim testiranjem", objasnila je.

Najviše slučajeva u istočnoj, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj

Prema dosad zabilježenim podacima sustava prijavljivanja zaraznih bolesti i Registra, najviše oboljelih u Hrvatskoj evidentirano je na području istočne, središnje i sjeverozapadne Hrvatske.

HZJZ pritom ne provodi analize prisutnosti virusa Zapadnog Nila u komarcima i divljim pticama.

"Nažalost, ne radimo analize prisutnosti patogena WNV u komarcima i divljim pticama, pa nemamo tražene podatke, ali to rade kolege na Hrvatskom veterinarskom institutu", odgovorili su.

Toplija ljeta mogu utjecati na pojavnost virusa

Na pitanje o utjecaju visokih temperatura i klimatskih promjena iz HZJZ-a navode da klimatski uvjeti mogu utjecati na bolesti koje prenose komarci, uključujući virus Zapadnog Nila.

"Visoke temperature i klimatske promjene mogu utjecati na pojavnost uzročnika bolesti koje prenose komarci, uključujući i virus Zapadnog Nila, budući da klimatski uvjeti utječu na razvoj i aktivnost komaraca te na sam ciklus prijenosa virusa."

Ipak, na početku sezone nije moguće pouzdano predvidjeti kakva će epidemiološka situacija biti tijekom cijelog ljeta niti hoće li broj oboljelih u Hrvatskoj biti veći nego prethodnih godina.

Na broj slučajeva, pojašnjavaju iz HZJZ-a, utječe više međusobno povezanih čimbenika. Među njima su brojnost i aktivnost komaraca, prisutnost virusa u populaciji ptica, koje su rezervoar virusa i primarni domaćini, prisutnost virusa u komarcima, lokalni okolišni uvjeti te ponašanje ljudi.

Zbog toga se epidemiološka situacija prati tijekom cijele sezone, a procjena rizika po potrebi ažurira.

Najveći broj infekcija kod ljudi u Europi bilježi se u razdoblju najveće aktivnosti komaraca, osobito od srpnja do rujna. Hoće li u Hrvatskoj ove godine doći do povećanja broja oboljelih, pokazat će daljnji tijek sezone.

Većina infekcija prolazi bez simptoma

Inkubacija virusa Zapadnog Nila traje od dva do 15 dana. Prema podacima HZJZ-a, između 70 i 80 posto infekcija prolazi bez simptoma, dok se kod ostalih mogu pojaviti blaži simptomi nalik gripi.

Oni uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, slabost, anoreksiju, povećane limfne čvorove, mučninu i povraćanje.

U 25 do 50 posto slučajeva može se pojaviti eritematozni makulopapulozni ili morbiliformni osip na vratu, trupu i udovima. Simptomi se najčešće povlače u roku od nekoliko dana, odnosno unutar tri do šest dana.

U manje od jedan posto zaraženih razvijaju se teži, neurološki oblici bolesti, poput meningitisa, meningoencefalitisa, encefalitisa i akutne mlohave klijenuti kao najtežeg oblika bolesti.

Među simptomima težih oblika mogu biti vrlo visoka temperatura, glavobolja, ukočenost vrata, stupor, dezorijentacija, tremor, konvulzije, izražena mišićna slabost, mlohava klijenut i koma. Mogu se pojaviti i ataksija, poremećaji kranijalnih živaca, mijelitis, bol u očima, poliradikulitis i epileptički napadaji.

HZJZ navodi i da su u nekim epidemijama zabilježeni miokarditis, pankreatitis i fulminantni hepatitis.

Procjenjuje se da se jedan od 140 do 320 slučajeva infekcije manifestira kao meningitis ili encefalitis.

Kod osoba s teškim oblikom bolesti oporavak može biti dugotrajan, a moguće su posljedice poput umora, gubitka pamćenja, poteškoća pri hodanju, mišićne slabosti i depresije.

Lijek protiv virusa Zapadnog Nila ne postoji

Povećan rizik od razvoja teškog oblika bolesti imaju osobe starije od 50 godina, kao i osobe s komorbiditetima ili oslabljenim imunosnim sustavom. Među njima su, navodi HZJZ, osobe s malignim bolestima, dijabetesom, hipertenzijom i kroničnom bubrežnom bolešću te osobe koje su transplantirane.

Virus se potvrđuje laboratorijskim testiranjem. U dijagnostici se najčešće koriste serološki testovi kojima se u krvi, a kod neuroinvazivnih oblika bolesti i u likvoru, dokazuju protutijela na virus. U određenim situacijama može se koristiti i molekularno testiranje, odnosno PCR.

Specifičan lijek protiv virusa Zapadnog Nila ne postoji. Liječenje je simptomatsko i potporno. Kod blažih oblika uključuje mirovanje, nadoknadu tekućine i liječenje simptoma, dok kod težih neuroinvazivnih oblika može biti potrebna hospitalizacija i intenzivna potporna terapija.

Trenutačno ne postoji licencirano cjepivo protiv virusa Zapadnog Nila za primjenu kod ljudi.

Kako se zaštititi?

Najvažnija mjera prevencije je zaštita od uboda komaraca, posebno u područjima u kojima je potvrđena cirkulacija virusa.

HZJZ građanima preporučuje korištenje repelenata prema uputama proizvođača, nošenje odjeće dugih rukava i nogavica, osobito u vrijeme najveće aktivnosti komaraca, kao i postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata.

Mreže protiv komaraca preporučuju se i tijekom spavanja u prostorima koji nisu zaštićeni od komaraca.

Važna je i prevencija u kućanstvima i zajednici. Posude i druge spremnike u kojima se zadržava voda, poput kanti, bačvi, vaza, posuda za cvijeće i starih guma, potrebno je uklanjati ili pokrivati, odnosno redovito prazniti, barem jednom do dvaput tjedno.

Time se smanjuju mjesta pogodna za razvoj i razmnožavanje komaraca. "Repelenti i fizičke barijere poput mreža na prozorima predstavljaju učinkovite mjere osobne zaštite, dok je uklanjanje stajaće vode važno za smanjenje razvoja broja komaraca u neposrednom okolišu. Najbolji učinak postiže se njihovom kombinacijom, uz mjere kontrole i suzbijanje komaraca koje provode nadležne službe."

HZJZ pritom naglašava da se virus Zapadnog Nila ne prenosi uobičajenim kontaktom s oboljelom osobom, nego prvenstveno ubodom zaraženog komarca.