Vlada odbacila zahtjev oporbe za opoziv premijera: To je neuspjeli PR uradak

"Prijedlog potpisan od 54 saborska zastupnika neuspjeli je 'PR' uradak i još jedan oporbeni pamflet prepun neistina, konstrukcija i podmetanja", navela je Vlada u opširnom očitovanju Hrvatskom saboru.

Dodala je i kako je jedini cilj tog prijedloga "nanošenje političke štete Vladi, a ne briga o zaštiti okoliša i zdravlja ljudi u Hrvatskoj".

Istaknula je i kako se "uradak" temelji na nizu neistinitih insinuacija i optužbi bez ikakve činjenične i pravne osnove zbog čega graniči s teorijama zavjere, s ciljem difamacije dužnosnika Vlade i urušavanja povjerenja prema institucijama države.

"Razvidno je da nema nikakve osnove za izglasavanje nepovjerenja", navela je Vlada i Saboru predložila da odbije oporbeni prijedlog.

Najavila je i kako će u vezi s očitovanjem u Saboru biti nazočni premijer i šest ministara - Branko Bačić, Davor Božinović, Tomislav Ćorić, Marija Vučković, Irena Hrstić i Damir Habijan.

Prekogranični kriminal s otpadom europski sigurnosni problem

Vlada u svom očitovanju naglašava kako je nezakonito odlaganje otpada u Gospiću nedopustivo i kako će učiniti sve što je nužno da se otpad što prije ukloni i lokacija potpuno sanira.

Ističe pritom kako istodobno djeluje na četiri područja - štiti ljude i okoliš, provodi sanaciju u fazama, inzistira na odgovornosti počinitelja i unaprjeđuje sustav kako se ovakvi slučajevi ne bi ponovili, dok tijela kaznenog progona istovremeno provode kazneni postupak.

Vlada navodi kako je otpad u Lici pojava kriminalnog postupanja vezana uz gospodarenje otpadom koja je prisutna u cijeloj Europskoj uniji.

Tako je u posljednjih pet godina javno dokumentirano više europskih predmeta ili koordiniranih operacija s količinama koje se mjere u desecima, pa i stotinama tisuća nezakonitog odlaganja otpada, istaknuto je u dokumentu. Kao primjeri navedeni su predmeti iz Italije, Njemačke, Poljske te Europolova operacija Custos Viridis u kojoj je uhićeno 337 osoba.

"Usporedba pokazuje da je prekogranični kriminal s otpadom europski sigurnosni problem. Hrvatska, dakle, nije izoliran primjer ni dokazano središte toga kriminala, nego jedna od država žrtava zajedničkoga europskog kriminalnog obrasca", navedeno je.

Također je istaknuto da su 2025. i hrvatska policija i Uskok proveli istragu i uhitili 10 osoba.

"Upravo činjenica da su hrvatska tijela kriminalnu mrežu otkrila, dokumentirala i procesuiraju, u međunarodnoj suradnji, proturječi tvrdnji da je država svjesno odabrana kao sigurno odredište zbog zajamčene nekažnjivosti ili pomoći vlasti", poručila je Vlada.

Pri tome je dodala kako je nezakonito odlaganje otpada u Gospiću jedna od radnji širega kriminalnog obrasca povezanog s varaždinskim operaterom Tipos Resurs, koji posluje od 2015., a ne kao posljedica promjene propisa i prethodi mandatu ove Vlade.

U tom kontekstu Vlada je istaknula i nadležnosti unutar sustava gospodarenja otpadom u kojem ključnu ulogu imaju regionalne jedinice koje su izdavale dozvole.

Zmajlović je oslabio sustav gospodarenja otpadom

Vlada kaže da izmjenama Zakona o održivom gospodarenju otpadom iz 2019. i Zakonom o gospodarenju otpadom iz 2021., u Hrvatskoj nije liberaliziran prekogranični promet otpada niti je oslabljena kontrola uvoza ili izvoza.

Tvrdi kako je upravo to učinio bivši SDP-ov ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović, izmjenama Pravilnika o gospodarenju otpadom kojima je 2014. godine uklonjena obaveza unosa podataka obrađivača za sljedivost toka otpada, a što je pak vratila aktualna ministrica Vučković.

Nadalje, Vlada je istaknula kako je s izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom započela i prije nego što je "oporba uvidjela temu otpada".

U dijelu o prekograničnom prometu otpada, u dokumentu je navedeno kako on raste od 2014., što prati globalni i europski trend rasta proizvodnje otpada i tržišta sekundarnih sirovina te je Hrvatska gotovo u svim godinama neto izvoznik. Pri tome je od 2019. do 2024. Hrvatska uvezla 5,25 milijuna tona otpada, a izvezla 5,78 milijuna tona otpada, što znači da je izvoz veći od uvoza.

Hrvatska izvozi metalni otpad, papir i karton, plastiku i gumu, staklo i drveni otpad, a uvozi isti takav otpad te mineralni otpad, šljaku i pepeo koji se koristi kao sirovina u industrijskim procesima, osobito u cementnoj industriji, čime se taj otpad oporabljuje i reciklira, istaknuto je.

Vlada je po pitanju Gospića u dokumentu također podsjetila na tijek postupanja policije i Uskoka koji seže u 2023. godinu, na predstavljeni plan sanacije te na praćenje utjecaja odlagališta na zdravlje stanovništva, pri čemu je istaknula kako dosadašnje analize ne daju osnovu za povezivanje nezakonitog odlagališta s kontaminacijom lokalno proizvedene hrane, dok je mogući rizik od utjecaja na javnu vodoopskrbu ocijenjen niskim do zanemarivim.

Gospodarenje otpadom prioritet programa Vlade

U zaključku je Vlada navela da je gospodarenje otpadom jedan od prioriteta programa Vlade, pri čemu je za projekte gospodarenja otpadom i sanacije odlagališta dosad uloženo 716 milijuna eura bespovratnih sredstava, sanirano je 31 odlagalište neopasnog otpada na 57 hektara, a kroz NPOO financirano 629 projekata, dok se istovremeno ulaže i u razvoj vodnog gospodarstva.

Gospić nije jedina lokacija u Hrvatskoj na kojoj se uklanja opasni ili heterogeni nezakonito odloženi otpad ili saniraju tzv. "crne točke", no "posebnost" njegova slučaja, navedeno je, je to što se na lokaciji istovremeno provodila i istraga.

"Činjenica da se istodobno provode sanacija, kazneni postupci te aktivnosti prema odgovornim subjektima u Hrvatskokj i inozemstvu potvrđuje da Vlada poduzima sve mjere koje joj stoje na raspolaganju radi zaštite građana, okoliša i financijskih interesa države", istaknula je Vlada, odbijajući sve navode iz oporbenog prijedloga da se pokrene pitanje povjerenja premijeru.