Vučković: Ne postoji hitna sanacija ovakvog heterogenog sastava otpada. Građani su s razlogom zabrinuti!

Godinu i pol nakon otkrivanja afere s ilegalnim odlaganjem medicinskog otpada, USKOK je objavio rezultate vještačenja na 365 stranica. Nalazi potvrđuju ozbiljno onečišćenje tla na lokaciji u Gospiću, dok su u podzemnim vodama pronađene i vječne kemikalije (PFAS). Vještačenje upozorava i na mogućnost daljnjeg širenja onečišćenja.

Za stanovnike koji žive u blizini odlagališta dugogodišnji strahovi sada su dobili i službenu potvrdu. Analize su pokazale izrazito povišene koncentracije štetnih tvari, među kojima su bakar, cink, olovo i antimon.

Prema zaključku vještačenja, riječ je o lokalno značajnom i progresivnom onečišćenju koje je već izazvalo trajne promjene u okolišu. Istodobno se upozorava da će, bez provedbe sanacije, odlagalište ostati trajni izvor zagađenja s mogućim posljedicama za okoliš i zdravlje ljudi.

'Najveći izazov je zakopani otpad'

Ministrica zaštite okoliša Marija Vučković je u emisiji Novi dan upitana mijenja li nalaz vještaka plan Ministarstva za sanaciju ili on ostaje isti.

"Ne bih rekla da se razmjeri ekološke katastrofe otkrivaju tek sada s USKOK-om. Mi od početka govorimo o kaznenom djelu protiv okoliša, o onečišćenju i posljedicama za tlo, zrak i vodu. Svi pokrenuti postupci nabave Ministarstva navodili su da je riječ o opasnom otpadu. Ovo izvješće puno je detaljnije, radilo se na postavljanju bušotina kako bi se utvrdila dubina, opseg i sastav tog heterogenog otpada. Svaki takav posao zahtijeva vrijeme, ali nama pomaže u sanaciji. Trenutačno imamo dva otvorena postupka javne nabave. Jedan se odnosi na opasni otpad, odnosno četiri i pol tisuće tona otpada koji nazivamo crnom hrpom, a drugi na 650 tona otpada koji je okarakteriziran kao neopasan, što je navedeno i u izvješću Geotehničkog fakulteta", odgovorila je Vučković te dodala da je najveći izazov zakopani otpad.

"Trajna i najznačajnija tema svih razgovora je otpad koji nazivamo fazom tri, odnosno zakopani otpad, kojeg prema izvješću Geotehničkog fakulteta ima 32.000 tona. Vidjet ćemo što će pokazati sanacija. Riječ je o vrlo kompleksnom i zahtjevnom postupku", kazala je.

'Postupak hitne sanacije ne postoji'

Na pitanje o zabrinutosti javnosti zbog pronađenih PFAS-a (vječnih kemikalija) i mogućeg utjecaja na podzemne i izvore pitke vode, ministrica je rekla da tumačenje tih nalaza treba prepustiti stručnjacima.

"To je pitanje za stručnjake koji se bave tom temom. Nije dobro da ja tumačim te nalaze. Ono što sam mogla vidjeti jest da je Geotehnički fakultet ispitivao prisutnost više PFAS spojeva te da je utvrđen jedan, ali ne bih željela pogriješiti. O tome bi trebali govoriti stručnjaci. Što se tiče Ministarstva, držimo se sanacije i želimo da ona bude što brža. Pitali smo postoji li u praksi hitan postupak sanacije ovakvog heterogenog otpada. Takav postupak ne postoji. Najprije se komuniciralo da je potreban hitan pregovarački postupak, no kada smo pitali što on konkretno donosi u zbrinjavanju opasnog heterogenog otpada, koji u pravilu traje dulje od 15 do 30 dana, na to nismo dobili odgovor.

To mogu potvrditi i drugi sudionici tih razgovora. Već u posljednjim upitima za zakopani otpad primijenili smo konzervativan pristup te smo svima kojima smo poslali istraživanje tržišta naveli da, zbog načela opreznosti, pretpostavljamo da je otpad ekotoksičan. Tu smo mogućnost uvrstili u istraživanje tržišta i prije ove objave", rekla je.

'Građani zaslužuju punu informaciju'

Komentirajući izjavu glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića da je javnost trebala biti upoznata s razmjerima onečišćenja, Vučković je istaknula da građani zaslužuju potpune informacije:

"Građani uvijek zaslužuju punu informaciju. Ministarstvo je u postupcima nabave objavljivalo sve analize kojima je raspolagalo. Na zahtjev građana, koji su pitali zašto su takve analize dostupne samo u postupcima javne nabave i istraživanja tržišta, objavili smo ih i na internetskim stranicama Fonda za zaštitu okoliša i Ministarstva. Za određene analize bilo je potrebno vrijeme. Koliko sam razumjela, objavljeno je osnovno izvješće, ali su provedena i dodatna istraživanja. Ti nalazi nisu mogli biti objavljeni prije nego što su dovršeni."

'Građani su s razlogom zabrinuti jer je riječ o teškom kaznenom djelu'

Dodala je da ne vidi značajne razlike u odnosu na praksu u inozemstvu.

"Ako pogledamo kako se takvi postupci provode u inozemstvu, teško uočavam bitne razlike. Svjesna sam da građani žele da se otpad što prije ukloni, ali dužni smo im govoriti istinu. Odmah smo pokrenuli sve postupke koji su u tom trenutku bili mogući. U Hrvatskoj ne postoji odlagalište opasnog otpada niti energana, zbog čega smo istraživanje tržišta usmjerili i prema međunarodnom tržištu. Upite šaljemo subjektima u inozemstvu, razgovaramo s domaćim tvrtkama koje imaju odgovarajuće dozvole i nadam se da ćemo posao završiti što prije.

No kada pitam što znači hitna sanacija, odgovora nema. Ne postoji hitna sanacija ovakvog heterogenog sastava otpada. Postoji pregovarački postupak, a sada, nakon svih analiza, možemo razgovarati o daljnjim koracima. Građani su s razlogom zabrinuti jer je riječ o teškom kaznenom djelu protiv okoliša s dugotrajnim posljedicama. Učinit ćemo sve da se lokacija temeljito sanira, a prije početka službenih postupaka pozvat ćemo građane na sastanak kako bismo im predstavili sve moguće varijante i obrazložili onu za koju se zalažemo."

Moguća rješenja za zakopani otpad

Govoreći o mogućim rješenjima za zakopani otpad, ministrica je rekla da postoji više opcija.

"Varijanta kojoj građani nisu skloni, a koju dio stručnjaka smatra vrijednom razmatranja, jest takozvana in situ sanacija. Građani prema toj mogućnosti imaju veliko nepovjerenje pa joj ni mi nismo skloni. Druga je mogućnost odlaganje otpada na odlagališta opasnog otpada u inozemstvu. Govorim o zakopanom otpadu. Otpad koji nazivamo crnom hrpom i neopasni otpad već su u službenim postupcima nabave koji traju do 10. kolovoza, uz vjerojatno produljenje do 25. kolovoza. Upite smo poslali na 11 odlagališta opasnog otpada u inozemstvu te prema četiri rudnika soli ovlaštena za prihvat takvog otpada. U kontaktu smo i sa spalionicama. Subjekti koji su pokazali gospodarski interes bili su povezani s potencijalnim partnerima u inozemstvu, slani su uzorci na analizu, a naknadno utvrđeni povećani udio klora doveo je do povećanja cijene nabave i produljenja vremena izvedbe."

'Postoje i druge crne točke koje predstavljaju potencijalno veliku opasnost za podzemne vode...'

Na kraju je odgovarala i na pitanje može li slučaj iz Gospića dovesti do strožih kontrola i nadzora kako bi se spriječila nova ilegalna odlagališta otpada.

"Ministarstvo i Fond bave se s više crnih točaka i lokacija onečišćenih otpadom. Za sve njih obećali smo pronaći sredstva i preuzeti sanaciju zbog nedostatnih financijskih i tehničkih kapaciteta odgovornih. Moramo jednako voditi računa o svim lokacijama. Postoje i druge crne točke koje predstavljaju potencijalno veliku opasnost za podzemne vode, osobito na krškim područjima. Provodimo postupke sanacije i javne nabave. Vidjeli smo što se dogodilo s Biljanima Donjima, sanirane su Varaždinske bale, a zaprimili smo i ponude za Samobor. Time se ozbiljno bavimo i preuzeli smo dodatne lokacije.

Prema Zakonu o gospodarenju otpadom svi imaju svoju odgovornost. Komunalno redarstvo treba obilaziti teren, jedinice lokalne samouprave donositi odluke o sprječavanju nelegalnog odlaganja otpada i ograđivati lokacije na kojima je ono otkriveno. Nedavno je Grad Gospić zatražio financijsku pomoć Ministarstva, koju smo odobrili. Ne znam što su nakon toga poduzeli. U javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima čuvari prirode također imaju obvezu obilaziti teren i izdavati rješenja. Inspekcija zaštite okoliša ima svoju odgovornost. Nadzor je proveden 2024. godine i završio je ukidanjem dozvole, no ona je kasnije ponovno izdana. Ministarstvo smatra da je potrebno dodatno postrožiti mjere", rekla je Vučković.