Zahiragić o ideji DP-a: Dvije kutije za glasanje? To je posljednji put bilo u Južnoafričkoj Republici!

Zahiragić je, podsjetimo, prošlog tjedna na HRT-u izjavio: "Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno - Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH."

Danas poručuje da ga se u reakcijama na emisiju pokušalo neargumentacijskom pozadinom diskreditirati, kao i ono što je govorio. Kaže da nakon toga nije ulazio u rasprave, ne zato što nije imao što za reći, već zato da se ne produbljuje pogrešna vrsta debate i da desničari u hrvatskoj javnosti uspiju prikazati njega ili politiku koju zastupa pogrešnom.

"U toj sam emisiji nekoliko puta naglasio da sam sam došao obratiti se hrvatskoj javnosti, to sam pokušao, a ne da debatiram s desničarima u sklopu hrvatske javnosti", rekao je i dodao da su i neki političari imali neadekvatne reakcije, naglasivši da je Mostov Nikola Grmoja ponovio neke prijetnje, što smatra neozbiljnim.

"Ukoliko oni misle da e mogu iz pozicije hrvatske politike na taj način petljati u unutarnje stvari BiH i prijetiti uspostavljanjem Herceg-Bosne, koja nas podsjeća na logore, na ratne zločine i Ahmiće, onda to zaista neće biti prihvatljivo, i na takvu debatu nećemo pristati. Razgovori su dobrodošli, ali ne i prijetnje. Mi smo narod koji je dostojanstven i ponosan, a u isto vrijeme dobronamjeran, prema svima, posebno prema Hrvatskoj i Hrvatima u BiH", rekao je i dodao da se debata treba voditi o tome, bez miješanja u unutarnja pitanja druge države.

Osvrnuo se i na reakcije premijera Andreja Plenkovića i HDZ-a, koji su poručili da se o unutarnjim pitanjima BiH treba i raspravljati unutar BiH. Plenković je Deklaraciju DP-a nazvao "PR potezom".

Koristim priliku da pozdravim stav premijera Plenkovića i HDZ-a. To je bila umjerena reakcija, zbog koje Most ne može preuzeti mainstream. Kad se sve uzme, oduzme i sabere, onda vidite da hrvatski HDZ ima znakovitu razliku u ozbiljnosti pristupa politici. Što ne znači da se oni ne bave pitanjem Hrvata u BiH, oni su nam svojim lobiranjem možda ponajviše uspjeli napraviti temu u BiH i Bruxellesu", rekao je.

Njegova stranka nikad nije kandidirala Hrvata za člana Predsjedništva BiH niti pozvala svoje biračko tijelo da glasa za nekog Hrvata.

"To je možda jedini kamen spoticanja u odnosu hrvatske i bošnjačke politike unutar BiH, pa i hrvatske i bosanskohercegovačke politike unutar BiH. Iako nismo nikad kandidirali ili pozvali da se glasa za Hrvata, ja kao političar iz SDA imam glasove i Hrvata, i Srba, i ostalih naroda. Ne želim brojati krvna zrnca, mislim da je to stvar prošlosti", poručio je.

Zahiragić je dodao da ne postoji nešto što se zove hrvatski i bošnjački član Predsjedništva. Ta uloga, kaže, ne smije biti etnički ograničena. Europski sud za ljudska prava presudio je da svatko mora imati pasivno pravo kandidirati se na funkciju. S druge strane, kaže, iz HDZ-a BiH i s desnog spektra iz Hrvatske govore o tome da žele ne da pasivno pravo bude građansko pravo, već i da aktivno bude etničko. "Čak sam od Domovinskog pokreta čuo ideju da imamo dvije kutije. Zamislite, pa to je posljednji put bilo u Južnoafričkoj Republici. Kako je to kompatibilno s europskim i demokratskim vrijednostima? To nije realno i nije moguće", rekao je i dodao da je ranije na stolu bilo nekih ponuda koje bi mogle implementirati sve to, ali ih je, kaže, HDZ uvijek odbijao.