Bitka za gotovo dva bilijuna eura: Koliko će novca iz novog europskog proračuna pripasti Hrvatskoj?

Gotovo dva bilijuna eura. Toliko je Europska komisija predložila za financiranje Europske unije od 2028. do 2034. godine. Riječ je o novcu kojim će se financirati gotovo sve ključne europske politike, od poljoprivrede i razvoja slabije razvijenih regija do istraživanja, industrije, sigurnosti i obrane.

No koliko bi Europa trebala trošiti i na što? Upravo oko toga vodi se velika politička bitka među državama članicama.

Šest država traži rezove, Irska ponudila kompromis

Europska komisija predložila je proračun od gotovo dva bilijuna eura, no dio država smatra da je taj iznos previsok. Irska, koja trenutačno predsjeda Vijećem Europske unije, ponudila je kompromis kojim bi se ukupni proračun smanjio za oko 141 milijardu eura, odnosno osam posto.

Međutim, ni takvo smanjenje nije dovoljno državama koje zagovaraju strožu kontrolu europske potrošnje.

Među njima su Njemačka, Nizozemska, Švedska, Danska, Austrija i Finska, države koje u zajednički europski proračun uplaćuju više nego što iz njega izravno dobivaju.

Njihov je argument da europski proračun ne može neograničeno rasti u trenutku kada nacionalne vlade moraju povećavati izdvajanja za obranu, energetiku i druge potrebe. Zato traže manje troškove, učinkovitije trošenje i jasnije prioritete.

Hrvatska među državama koje žele zaštititi kohezijske fondove

Na drugoj su strani države koje se protive smanjivanju sredstava za razvoj slabije razvijenih dijelova Europske unije.

Među takozvanim prijateljima kohezije nalaze se Hrvatska, Poljska, Rumunjska, Italija i Španjolska. Njihov je cilj zaštititi europske fondove iz kojih se financiraju prometna infrastruktura, regionalni razvoj, gospodarstvo i otvaranje radnih mjesta.

Za te države europski proračun nije samo trošak, nego i jedan od ključnih izvora ulaganja.

Središnje pitanje postaje kako pomiriti tradicionalne europske politike s novim prioritetima. Dok raste pritisak za povećanje izdvajanja za obranu, sigurnost i konkurentnost, države koje se oslanjaju na kohezijska sredstva strahuju da bi za regionalni razvoj moglo ostati manje novca.

Tri najveća kamena spoticanja

Države članice ne spore se samo oko ukupnog iznosa proračuna, nego i oko načina na koji će se europskim novcem upravljati.

Prvi je prijepor centralizacija upravljanja proračunom. Europska komisija želi objediniti više dosadašnjih fondova u jedinstvene nacionalne planove, pri čemu bi isplate bile snažnije povezane s provedbom reformi.

Takvom modelu protive se zagovornici kohezijske politike, među njima i Hrvatska, koji upozoravaju na mogućnost slabljenja uloge regija i lokalnih vlasti u odlučivanju o raspodjeli sredstava.

Drugi je prijepor raspodjela novca između tradicionalnih i novih prioriteta. Dio država traži veća ulaganja u obranu, sigurnost i inovacije, dok druge inzistiraju na očuvanju sredstava za poljoprivredu i razvoj slabije razvijenih regija.

Treće je pitanje kako financirati novi proračun. Komisija predlaže pet novih izvora prihoda, među ostalim povezanih s velikim kompanijama, elektroničkim otpadom i duhanskim proizvodima.

No i ti prijedlozi izazivaju otpor dijela država članica zbog mogućeg dodatnog opterećenja gospodarstva.

Koliko novca može dobiti Hrvatska?

Prema izvornom prijedlogu Europske komisije, Hrvatskoj je za razdoblje od 2028. do 2034. godine predviđeno 16,8 milijardi eura kroz nacionalnu omotnicu.

Taj iznos obuhvaća sredstva za regionalni razvoj, poljoprivredu, ribarstvo, ali i druge politike, uključujući sigurnost i klimatske mjere.

Hrvatska bi mogla računati i na dodatne europske izvore financiranja. Vlada je ranije spominjala oko 1,5 milijardi eura iz Modernizacijskog fonda, a postoje i drugi europski programi iz kojih se sredstva dodjeljuju zasebno.

Ipak, 16,8 milijardi eura zasad nije konačan iznos. Pregovori o ukupnom europskom proračunu još traju, a njihov ishod mogao bi utjecati i na sredstva namijenjena Hrvatskoj.

Odluka koja će odrediti europske prioritete do 2034.

O novom europskom proračunu čelnici država članica raspravljaju danas u Bruxellesu. Cilj je politički dogovor postići do kraja godine kako bi se tijekom 2027. donijeli potrebni propisi, a novi sustav financiranja počeo funkcionirati početkom 2028.

Za konačni dogovor potrebna je suglasnost svih 27 država članica, a zatim i pristanak Europskog parlamenta.

Zato pregovori o gotovo dva bilijuna eura nisu samo rasprava o brojkama. Riječ je o odluci kakvu Europu države članice žele financirati u sljedećih sedam godina, koji će europski prioriteti dobiti najviše novca i koliko će od zajedničkog proračuna pripasti Hrvatskoj.