Koliko novca Europljanima ostaje nakon plaćanja stanarine? U nekim gradovima gotovo ništa

Mnoge europske zemlje suočavaju se sa stambenom krizom, nedostatkom stanova i rastom cijena nekretnina. Stanarine također nastavljaju rasti, a gradska središta posebno su skupa. Za mnoga europska kućanstva jedna plaća više nije dovoljna za najam obiteljskog stana u središtu velikog grada.

No što ako oba partnera rade i dijele troškove stanarine? Je li to dovoljno? Koliko bi im novca ostalo svakog mjeseca nakon plaćanja najamnine? I kako europski gradovi stoje u usporedbi s ostatkom svijeta?

Izvješće Mapping the World's Prices 2026, koje je objavio istraživački institut Deutsche Bank, donosi odgovore na neka od tih pitanja. Analiza polazi od pretpostavke da dvije osobe ostvaruju prosječnu lokalnu neto plaću, od čijeg se zbroja oduzima najamnina trosobnog stana u središtu određenog grada. Preostali iznos predstavlja raspoloživi dohodak kućanstva nakon plaćanja stanarine.

Među 28 europskih gradova raspoloživi dohodak nakon plaćanja stanarine kreće se od samo 253 eura u Lisabonu do čak 9140 eura u Zürichu.

Švicarski gradovi na vrhu ljestvice

Zürich ima najskuplju stanarinu među 28 analiziranih gradova, koja iznosi 5502 eura mjesečno. Međutim, istodobno ima i najvišu neto plaću od 7321 euro. Zbog toga paru u Zürichu nakon plaćanja stanarine ostaje najviše novca, čak 9140 eura.

Uz Zürich, i Ženeva je daleko ispred ostalih gradova. Ondje paru nakon plaćanja stanarine svakog mjeseca ostaje 8783 eura, zahvaljujući drugoj najvišoj neto plaći od 6516 eura.

Na trećem je mjestu Luksemburg s 5890 eura. Ondje je zabilježena treća najviša neto plaća, od 4548 eura. Stanarina je također visoka i iznosi 3206 eura, ali je ipak niža nego u gradovima poput Londona, Dublina i Amsterdama. Zbog toga parovima na kraju mjeseca ostaje više novca.

Slijedi Birmingham s 5238 eura, neposredno ispred Kopenhagena, gdje paru ostaje 5233 eura, piše Euronews.

Birmingham i London: Stanarina čini ključnu razliku

Paru u Birminghamu nakon plaćanja stanarine svakog mjeseca ostaje 5238 eura, dok je u Londonu taj iznos 3148 eura. To znači da parovi u Birminghamu mjesečno raspolažu s 2090 eura više.

Iako su plaće u Birminghamu niže, stanarine su znatno povoljnije. Najam stana u središtu Birminghama stoji 1949 eura, dok u Londonu iznosi 4362 eura.

Parovima nakon plaćanja stanarine više od 4000 eura ostaje i u Oslu (4936 eura), Frankfurtu (4786 eura), Münchenu (4575 eura) te Amsterdamu (4431 euro).

Stanarina u Amsterdamu među pet je najviših i iznosi 3542 eura, ali visoka neto plaća od 3986 eura nadoknađuje taj trošak.

Beč (3709 eura) i Stockholm (3674 eura) također bilježe relativno visoke iznose raspoloživog dohotka nakon plaćanja stanarine.

Berlin ispred Pariza zahvaljujući nižim stanarinama

Plaće u Parizu više su nego u Berlinu, odnosno iznose 3171 euro u usporedbi s 2946 eura. Ipak, parovima u Berlinu nakon plaćanja stanarine ostaje više novca, 3554 eura, dok je u Parizu taj iznos 3336 eura.

Razlog su stanarine. Najam stana u središtu Pariza stoji 3005 eura, a u Berlinu 2339 eura.

Dublin ima višu neto plaću (3455 eura) od Pariza, Berlina, Beča i Stockholma. Međutim, parovima ondje nakon plaćanja stanarine ostaje manje novca nego u svim tim gradovima, odnosno 3038 eura.

Stanarina u Dublinu četvrta je najviša u Europi i iznosi 3873 eura, što je više od jedne neto plaće.

Gradovi južne Europe na dnu ljestvice

Gradovi južne Europe imaju najniži raspoloživi dohodak nakon plaćanja stanarine. Lisabon i Milano najnepovoljniji su za parove.

U Lisabonu paru nakon plaćanja stanarine ostaje samo 253 eura. Neto plaća ondje iznosi 1408 eura, dok stanarina doseže 2561 euro.

U Milanu paru ostaje tek 697 eura.

U Madridu par svakog mjeseca nakon plaćanja stanarine raspolaže s 1905 eura, a u Barceloni s 1832 eura.

Taj iznos pada na 1265 eura u Rimu i 1148 eura u Ateni. U grčkoj prijestolnici stanarina od 1164 eura nešto je viša od jedne neto plaće, koja iznosi 1156 eura.

Pri dnu europske ljestvice, odmah iza Lisabona, nalazi se Istanbul, gdje paru ostaju samo 353 eura. Neto plaća ondje iznosi 1027 eura, dok stanarina doseže 1701 euro.

Srednja i istočna Europa stoje bolje od juga

Pojedini gradovi srednje i istočne Europe ostvaruju bolje rezultate od gradova na jugu kontinenta.

U Pragu paru nakon plaćanja stanarine ostaju 2054 eura, u Varšavi 1985 eura, a u Budimpešti 1548 eura. Sva tri grada imaju bolje rezultate od Rima i Atene.

Važno je naglasiti da je stanarina jedini trošak uključen u ovu analizu. Parovi od preostalog novca još moraju platiti hranu, režije i prijevoz.

Je li jedna plaća dovoljna za plaćanje stanarine?

U mnogim gradovima odgovor je negativan.

U čak 11 gradova stanarina je viša od jedne neto plaće. To su Atena, Barcelona, Budimpešta, Dublin, Istanbul, Lisabon, London, Madrid, Milano, Prag i Rim.

Najveća razlika zabilježena je u Lisabonu, gdje neto plaća iznosi 1408 eura, a stanarina 2561 euro, što znači da je najamnina čak 82 posto viša od jedne plaće.

U Milanu neto plaća iznosi 1940 eura, dok je za najam stana potrebno izdvojiti 3184 eura.

U Pragu i Budimpešti iznos stanarine gotovo je jednak jednoj neto plaći.

Kako Europa stoji u usporedbi s ostatkom svijeta?

Europa ostvaruje dobre rezultate na globalnoj ljestvici.

Zürich (9140 eura) i Ženeva (8783 eura) zauzimaju prva dva mjesta među 69 analiziranih gradova, ispred San Francisca, gdje paru nakon plaćanja stanarine ostaju 7992 eura.

Čak sedam od deset najbolje rangiranih gradova nalazi se u Europi.

Nijedan europski grad nije među deset najlošije rangiranih. Svi gradovi s dna ljestvice nalaze se u Latinskoj Americi, Aziji i Africi.

U njih šest stanarina je viša od zbroja dviju neto plaća. Na samom dnu nalaze se Manila, gdje paru nakon plaćanja stanarine nedostaju 882 eura, i Bangkok, gdje taj manjak iznosi 759 eura.

U Moskvi paru nakon plaćanja stanarine ostaje 313 eura. Neto plaća iznosi 1570 eura, dok stanarina doseže 2827 eura.

Nekoliko europskih gradova ostvaruje bolje rezultate i od New Yorka, gdje paru nakon plaćanja stanarine ostaje 1921 euro.

Mlađe generacije u Europi rjeđe posjeduju vlastitu nekretninu nego prethodne generacije. Tijekom 2026. cijene nekretnina i stanarine nastavljaju rasti diljem Europe, pri čemu u mnogim zemljama njihov rast nadmašuje stopu inflacije.