"Nasukana ulaganja": Širi li Europa plinsku ovisnost pod krinkom energetske sigurnosti?

Prema analizi objavljenoj sredinom lipnja, planirane elektrane trošile bi oko 28 milijardi kubičnih metara plina godišnje, što odgovara približno devet posto predviđenog europskog uvoza plina ili godišnjoj potrošnji 46 milijuna kućanstava.

Cijene prirodnog plina u Europi porasle su za oko 60 posto od početka sukoba s Iranom, dok su europska skladišta plina u krizu ušla sa znatno manjim zalihama nego prethodnih godina. Posljedice osjećaju građani i poduzeća kroz više račune za energiju i dodatni rast životnih troškova.

Začarani krug u korist energetskog sektora

Organizacija Beyond Fossil Fuels tvrdi da političari i energetske kompanije pod izlikom energetske sigurnosti produbljuju europsku ovisnost o fosilnim gorivima, stvarajući začarani krug iz kojeg najveću korist izvlači energetski sektor.

Kao primjer navodi se Njemačka, koja do 2031. planira izgraditi 12 gigavata novih proizvodnih kapaciteta, od čega bi čak 10 gigavata činile plinske elektrane prilagođene budućem korištenju vodika. Kritičari upozoravaju da se pritom računa i na tehnologije hvatanja i skladištenja ugljika (CCS), čija učinkovitost i isplativost još nisu dokazani.

Njemačka ministrica povezana s plinskim sektorom

Izvješće posebno problematizira ulogu njemačke ministrice energetike Katherine Reiche, koja je prije ulaska u politiku radila za tvrtke povezane s plinskim sektorom.

Od preuzimanja dužnosti zagovara širenje plinskih kapaciteta, ublažavanje klimatskih ciljeva EU-a te smanjenje potpora za solarne elektrane i elektroenergetske mreže, piše Euronews.

Slični trendovi prisutni su i u Poljskoj i Rumunjskoj, gdje država ima snažan utjecaj na energetske kompanije povezane s naftom i plinom. U Rumunjskoj se razvija projekt Neptun Deep u Crnom moru vrijedan četiri milijarde eura, koji bi od 2027. trebao udvostručiti domaću proizvodnju plina.

Favoriziranje plinskih elektrana

Stručnjaci upozoravaju da se pod pojmom "fleksibilne proizvodnje energije“ i dalje favoriziraju plinske elektrane, iako bi baterijski sustavi za pohranu energije, pametne mreže i prilagodba potrošnje mogli ponuditi jeftinija i dugoročno održivija rješenja.

Analitičari iz think tanka Ember ističu da su cijene velikih baterijskih sustava 2025. dosegnule rekordno niske razine, dok se instalirani kapaciteti ubrzano povećavaju. U Njemačkoj bi kapacitet baterijskih sustava mogao porasti s 2,5 na više od 10 gigavata u samo nekoliko godina.

Poseban problem predstavlja činjenica da mnoge države još uvijek zaostaju u digitalizaciji energetskog sustava. Dok zemlje poput Francuske, Španjolske, Italije i Švedske imaju pokrivenost pametnim brojilima veću od 95 posto, u Njemačkoj ih je krajem 2025. imalo manje od četiri posto kućanstava.

"Nasukana ulaganja"

Autori izvješća upozoravaju da nova ulaganja u plinske elektrane riskiraju stvaranje skupih "nasukanih ulaganja“ koja bi mogla postati neisplativa prije isteka radnog vijeka, dok bi troškove na kraju snosili porezni obveznici.

Zbog toga pozivaju europske čelnike da usvoje dugoročnu strategiju smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima te ubrzaju ulaganja u obnovljive izvore energije, sustave pohrane, elektroenergetske mreže i druge tehnologije koje mogu povećati energetsku otpornost bez dodatnog oslanjanja na plin.