Veterinari o situaciji s afričkom svinjskom kugom: "Selo gori, a naš ministar se češlja"

"Situacija je alarmantna"

"Svakako bismo se složili da je situacija alarmantna. Imamo više od 100 slučajeva u zadnjih godinu dana. To je već treća godina zaredom da smo u problemu tijekom ljeta. To je sezonska bolest koja se pojavljuje i imamo problem koji nije dobro postavljen. Problem jesu divlje svinje, u divljim svinjama virus je stalno prisutan, ali one ne kontaktiraju s domaćim svinjama", rekao je Tomislav Malić.

Kad govorimo o domaćim svinjama, najveći problem je ljudski faktor i biosigurnost?

"Tako je. Ljudski faktor, odnosno biosigurnost, najveći je problem", potvrdio je.

Što se tu može napraviti?

"Moramo pojačati biosigurnosne mjere. Sada imamo epicentar, žarište bolesti, i moramo biti prisutni na terenu. Ovako kako se mjere provode, nismo zadovoljni. To se uvijek može bolje."

"Mi ćemo ovu bolest imati svake godine"

Što se konkretno treba unaprijediti? Posebno zato što se bolest ponavlja, pa je očito potreban iskorak kako bi posljedice bile što manje.

"Mi ćemo ovu bolest imati svake godine. Nećemo se moći riješiti tog virusa dok god postoji u zemlji. Divlje svinje migriraju iz Srbije, iz Rumunjske, iz Bosne i Hercegovine, i ta će cirkulacija postojati. Moramo podići biosigurnost na puno višu razinu. Prema informacijama koje imam s terena, nemamo zatvorena sela. Tamo gdje imate žarište bolesti trebaju postojati punktovi, dezinfekcijska sredstva na ulazu i izlazu iz sela. Mora biti puno veća kontrola. Ne smije se dogoditi situacija da netko premješta svoje svinje bez znanja inspekcije ili slično."

Zašto se to događa?

"Ljudi žele spasiti životinje. Ako nemaju simptome, žele ih prebaciti na drugu lokaciju, imaju kontakte. Nešto se tu događa."

S jedne strane imamo to, a s druge strane podizanje sigurnosti i kontrola pitanje su sustava.

"I sustava i svakog pojedinca koji drži svinje. Treba krenuti od sebe i provoditi mjere. Ljudi moraju podići biosigurnost na vrlo visoku razinu. Treba dezinficirati odjeću, koristiti jednokratna odijela, ne dozvoliti pristup neovlaštenim osobama u štalu, odnosno na farmu svinja i slično."

"Ne može se iz Zagreba voditi bitka protiv afričke svinjske kuge"

Zašto je pitanje biosigurnosti tako propusno? Važno je informirati ljude jer će im se virus ponovno vratiti i ponovno će nastati šteta. Nedostaje li informacija ili kampanja?

"Po meni osobno, nedostaje krizni stožer na terenu. U ove tri godine nismo vidjeli da je glavni veterinarski inspektor, odnosno Chief Veterinary Officer, organizirao stožer na terenu. To je trebalo napraviti u nekom mjestu ili na nekoj ledini, postaviti šator, dovesti svu infrastrukturu i da su ljudi tamo prisutni od 0 do 24 sata kako bi vodili bitku protiv bolesti. Ne može se iz Zagreba voditi bitka protiv afričke svinjske kuge."

Jeste li to sugerirali tijekom ovih godina?

"Ne. Ne sluša nas se."

"Hrvatskoj postoje ljudi koji taj problem mogu riješiti vrlo brzo"

Pita li vas se uopće?

"Ne."

Biste li bili zadovoljniji da vas se pita i da zajedno pokušate pronaći rješenja?

"Nažalost, u Hrvatskoj postoje ljudi koji taj problem mogu riješiti vrlo brzo, ali ni njih se ne pita. Nas su učili kako se pristupa takvoj bolesti. U naše vrijeme afričke svinjske kuge nije bilo. Učili smo o klasičnoj svinjskoj kugi, koja je vrlo slična, samo je riječ o drugom virusu. Afrička svinjska kuga pripadala je domeni tropskih zaraznih bolesti i tada nije bila važna. Danas su potrebne puno drastičnije metode. Prisutnost kriznog stožera ključna je jer bi tada i svijest ljudi koji uzgajaju svinje bila drugačija. Ako danas eutanazirate svinje kao da je majstor došao popraviti bojler, bez policije, civilne zaštite, vojske i velikog broja veterinara na terenu, onda to nema smisla."

Tijekom svih ovih godina primjećuje se i određena doza nepovjerenja prema veterinarima.

"Ne znam, nisam stekao taj dojam."

Na terenu se ipak može čuti kako ljudi misle da nije baš tako kako govore veterinari i da se bolest neće tako lako proširiti.

"Vjerujem da postoji takvo razmišljanje. Ovu bolest, nažalost, moramo usporediti s koronavirusom. Mjere koje su bile na početku pandemije, kada je bolest bila smrtonosna, tako se treba postaviti i prema afričkoj svinjskoj kugi. Potrebna je potpuna izolacija dok se sve ne eutanazira i dok se selo ne očisti. Vjerujem da dio ljudi misli da bolest možda i ne postoji, ali za to nisu krivi veterinari, nego način na koji se mjere provode."

Takve informacije kasnije utječu na ponašanje ljudi. Pojavljuju se tvrdnje da netko želi uništiti domaću proizvodnju ili da iza svega stoji uvozni lobi.

"To su potpuno pogrešne informacije. Zato naglašavam da bi krizni stožer trebao biti u tim mjestima."

Upravo kako bi razjasnio takve informacije.

"Tako je. I da podigne svijest ljudi. Nije isto ako ste na terenu prisutni u zaštitnim odijelima, ako radite taj posao i ljudi vas vide tamo 24 sata dnevno, sedam ili deset dana, koliko god treba da se posao obavi, ili ako sjedite u Zagrebu. To nije dobro."

"Bolest će se sigurno vraćati"

Ako se stvari ne promijene u smjeru koji predlažete, odnosno ako se ne uspostavi Nacionalni krizni stožer na terenu i ljudi koji će objašnjavati i kontrolirati situaciju, ima li uopće dovoljno ljudi za to?

"To je pitanje za Upravu za veterinarstvo. Ravnateljica Uprave koordinira sve kao Chief Veterinary Officer. Ona je odgovorna za biosigurnost, javno zdravlje i dobrobit životinja. To morate pitati nju."

Ako se stvari ne promijene?

"Bolest će se sigurno vraćati. Samo je trebamo dočekati spremni, a ne da nas iznenadi. Sada vjerojatno imamo najviše izbijanja u cijeloj regiji."

Svaki put ispadne kao da je riječ o iznenađenju.

"Upravo tako. Bolest će se nakon ljeta sigurno povući. Veterinari će na terenu odraditi svoj posao, ali bolje se pripremiti svakako možemo."

U nastavku razgovora Tomislav Malić govorio je i o nezadovoljstvu javnim natječajem za dodjelu poslova javnih ovlasti u veterinarstvu te prosvjedima koje organizira Udruga veterinarskih organizacija, tvrdeći da su kriteriji natječaja loši i da će dugoročno naštetiti hrvatskoj veterinarskoj službi i hrvatskom selu. Naveo je da Ministarstvo poljoprivrede nije prihvatilo njihove primjedbe te da ministar, unatoč višekratnim zahtjevima, nije pristao na sastanak s predstavnicima Udruge.

"Nije se ništa dogodilo. Ima jedna stara izričica: selo gori, a naš ministar se češlja. To je otprilike tako. Mi imamo ovdje izbijanje afričke svinjske kuge. Vi znate što je 15 veterinarskih ambulanti i koja je to količina veterinara na, na ovakvu situaciju", navodi.