Grenland i Antarktika alarmirali znanstvenike: "Postoji jasan trend..."

Grenland i Antarktika izgubili su 12,5 bilijuna tona leda od 1979. godine, čime je globalna razina mora porasla za oko 3,2 centimetra, pokazuje veliko znanstveno istraživanje, prenosi Euronews.

Istraživači su utvrdili da se gubitak leda posljednjih desetljeća ubrzao, osobito od 1990-ih. Većina gubitka povezana je s višim temperaturama oceana, zbog kojih ledenjaci ispuštaju više leda u more.

Gubitak leda naglo se ubrzao tijekom 2010-ih

Studija objedinjuje satelitska promatranja tijekom više od četiri desetljeća. Podaci za Antarktiku sežu do 1979., a za Grenland do 1972. godine.

Podaci pokazuju da su ledeni pokrovi bili relativno stabilni tijekom 1970-ih i 1980-ih te sve do 1990-ih.

Gubitak leda zatim se povećao, a najsnažnije ubrzanje zabilježeno je tijekom 2010-ih.

„Postoji jasan trend prema kojem ledeni pokrovi gube sve više mase, a taj se gubitak povećava iz desetljeća u desetljeće“, kaže Inès Otosaka, znanstvenica koja proučava led na Sveučilištu Northumbria.

Kaže da su promjene jasno povezane s porastom temperature zraka i oceana.

Topliji oceani uzrokuju većinu gubitka leda

Istraživači su utvrdili da je oko 84 posto gubitka leda povezano s povećanim otjecanjem leda u oceane.

Procesi na površini odgovorni su za preostalih 16 posto. Toplija morska voda može nagrizati led odozdo i uz rubove ledenjaka, ubrzavajući njihovo kretanje prema oceanu.

Na Grenlandu se ledenjak Jakobshavn povlači i do 50 metara dnevno, kaže Otosaka.

Gubitak leda podiže razinu mora

Gubitak leda pridonio je porastu globalne razine mora za oko 3,2 centimetra od 1979. godine. Znanstvenici upozoravaju da čak i mala povećanja mogu imati znatne posljedice za obalna područja.

Procjenjuje se da bi sa svakim centimetrom porasta razine mora dodatnih dva do tri milijuna ljudi moglo biti izloženo obalnim poplavama svake godine.

Gubitak leda usporio se između 2020. i 2023., no istraživači kažu da je to bila posljedica kratkoročnih vremenskih obrazaca, a ne promjene dugoročnog trenda. Upozoravaju i da ledenim pokrovima mogu trebati desetljeća da u potpunosti reagiraju na klimatske promjene. To znači da bi se gubitak leda mogao nastaviti čak i kada bi se globalno zagrijavanje stavilo pod kontrolu.

Studija je objavljena u časopisu Scientific Data.