Madrid i Berlin ukrstili koplja oko ključnog pitanja za EU: "To plaćaju europski građani"

Dok pregovori ulaze u razdoblje za koje se dužnosnici nadaju da će biti posljednjih nekoliko mjeseci, države članice međusobno se bore kako bi sačuvale projekte koji su im osobito važni i poštedjele svoje porezne obveznike dodatnih uplata Bruxellesu.

No nakon gotovo godinu dana mukotrpnih pregovora čini se da su zemlje i dalje daleko od kompromisa, a neslaganja su iz dana u dan sve veća, što dodatno naglašavaju dva teksta suprotstavljenih tabora. Jedan je napisao španjolski ministar gospodarstva Carlos Cuerpo, a drugi čelnici Njemačke, Danske, Nizozemske, Austrije i Finske.

Vlade su pod velikim pritiskom da postignu dogovor prije nego što izbori u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Poljskoj sljedeće godine zaprijete izbacivanjem pregovora iz kolosijeka i odgodom isplata poljoprivrednicima i istraživačima.

Španjolski ministar Cuerpo izdvojio se iz skupine zahtjevom da se zajednički proračun EU-a poveća za stotine milijardi eura te da se odgodi otplata duga nastalog nakon pandemije covida kako bi se oslobodilo 11 milijardi eura godišnje za poljoprivredu, obranu i konkurentnost.

„Sljedeći dugoročni proračun trebao bi iznositi dva posto bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a, što je razina primjerena izazovu istodobnog podupiranja gospodarstva i socijalne kohezije“, napisao je Cuerpo.

Račun poreznim obveznicima

No u drugom tekstu njemački kancelar Friedrich Merz, danska premijerka Mette Frederiksen, nizozemski premijer Rob Jetten, austrijski kancelar Christian Stocker i finski premijer Petteri Orpo – čije zemlje osiguravaju oko 40 posto ukupnog proračuna – odbacili su obje španjolske ideje.

Ustvrdili su da više novca i duga nisu rješenje, nego problem.

„Ne možemo jednostavno svaku novu prioritetnu stavku dodavati svakoj staroj, a zatim račun poslati poreznim obveznicima“, napisali su.

Vrše pritisak na Irsku, koja trenutačno predsjeda šestomjesečnim rotirajućim predsjedništvom Vijeća EU-a i vodi pregovore, da u sljedećem pregovaračkom dokumentu, koji se očekuje u listopadu, smanji predloženi proračun za stotine milijardi eura.

Dužnosnici uključeni u pregovore koji su razgovarali s POLITICO-om i kojima je zajamčena anonimnost jer su razgovori povjerljivi smatraju da su umjerenija smanjenja najvjerojatniji ishod.

Dužnička tempirana bomba

Sedmogodišnji proračun EU-a, odnosno višegodišnji financijski okvir, kojim se određuje potrošnja Unije na sve, od subvencija poljoprivrednicima do programa studentskih razmjena, predmet je nekih od najžešćih pregovora u Bruxellesu i suprotstavlja različite skupine država članica.

Kako bi pokušao približiti njihova stajališta, predsjednik Europskog vijeća António Costa tijekom proteklog mjeseca posjetio je 25 država članica EU-a kako bi ispitao stajališta čelnika o najosjetljivijim pitanjima u pregovorima. Turneju je u četvrtak nastavio u Dublinu.

U nastojanju da oslobodi dodatna proračunska sredstva, Cuerpo je rekao da želi odgoditi otplatu zajedničkog duga izdanog 2021. kako bi se ublažile gospodarske posljedice pandemije covida-19.

Od 2028. do 2058. potrebno je otplatiti oko 300 milijardi eura. Dok su otplate kamata unaprijed utvrđene, vlade imaju više manevarskog prostora pri određivanju dinamike otplate glavnice.

Prema trenutačnom planu, vlade država članica EU-a morale bi najveći dio otplate podmiriti ranije te tijekom sljedećeg proračunskog razdoblja izdvajati 25 milijardi eura godišnje. Kritičari tvrde da to ograničava sredstva dostupna za druga područja potrošnje i dodatno otežava pregovore.

Kao alternativno rješenje Cuerpo je predložio odgodu otplate kako bi se oslobodilo dodatnih 11 milijardi eura godišnje.

„Ishod ostaje isti: stabilno i predvidljivo smanjenje obveza u predviđenom roku“, napisao je Cuerpo u tekstu za POLITICO.

Njegovu ideju podupiru Europska komisija i sve veći broj država članica EU-a, među kojima su Italija, Francuska, Portugal i Poljska.

Nekoliko dužnosnika privatno navodi da bi ta mogućnost mogla poslužiti kao kompromisno rješenje u posljednji trenutak koje bi u prosincu olakšalo postizanje dogovora.

Međutim, zagovornici prijedloga morat će svladati otpor Njemačke i njezinih saveznika, koji se tradicionalno protive zajedničkom zaduživanju EU-a.

U svojem su autorskom tekstu napisali da je val potrošnje nakon pandemije covida „već opteretio sljedeći višegodišnji financijski okvir s gotovo 170 milijardi eura. Taj novac više nije dostupan za naše nove prioritete.“

Njihov je argument da će odgoda otplate glavnice donijeti tek male uštede te stoga ne može biti alternativa znatnom smanjenju ukupne veličine proračuna.

„Proračun EU-a u konačnici plaćaju europski građani“, poručili su. „To ostaje činjenica bez obzira na to kakav mehanizam financiranja osmislimo. Stoga se teško pitanje ukupnog opsega proračuna ne može izbjeći.“