zanemarena veza
Zašto nas velike vrućine čine razdražljivijima i kako mozak reagira na toplinske valove

Ekstremne temperature ne štete samo tijelu – mogu utjecati i na raspoloženje, povećati tjeskobu te potaknuti agresivnije reakcije
Dok se Europa suočava sa sve češćim toplinskim valovima, visoke temperature ne pogađaju sve ljude na isti način. Dehidracija i opekline od sunca najčešći su rezultat vrućine i izlaganju suncu, no manje se govori o tome kako visoke temperature djeluju na mentalno zdravlje.
"Istraživanja pokazuju da se tijekom toplijih dana povećava broj slučajeva agresivnog ponašanja, bijesa u prometu, nasilja, pa čak i posjeta hitnoj pomoći zbog problema s mentalnim zdravljem", rekla je Susan Albers, klinička psihologinja iz Cleveland Clinic, za Euronews Health.
Što zapravo stoji iza tih promjena u ponašanju i raspoloženju?
Stalna fizička nelagoda utječe na raspoloženje
Kad se tijelo pregrije, osjećamo nelagodu. "Imamo manje strpljenja, postajemo razdražljiviji i brže emocionalno reagiramo", objasnila je Albers.
Dodala je da mozak tijekom toplinskog stresa ulaže dodatnu energiju u održavanje tjelesne temperature, zbog čega ostaje manje kapaciteta za smirenost, koncentraciju i kontrolu emocija.
Tijekom razdoblja visokih temperatura najvažnije je piti dovoljno tekućine. Zdravstveni stručnjaci stalno naglašavaju važnost unosa tekućine. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, potrebno je piti oko jedne čaše vode na sat, odnosno najmanje dvije do tri litre dnevno.
Dehidrirano tijelo teže regulira temperaturu, što može uzrokovati pospanost, vrtoglavicu i glavobolju, a može utjecati i na rad mozga. "Čak i blaga dehidracija može utjecati na dijelove mozga odgovorne za pažnju, donošenje odluka i emocije. Možete se osjećati tjeskobnije, usporeno ili razdražljivo prije nego što uopće shvatite da ste žedni", upozorila je Albers.
Jednostavna rješenja uključuju ispijanje hladnog napitka ili korištenje hladnog ručnika i obloga s ledom na dijelovima tijela gdje su krvne žile bliže koži, poput vrata, zapešća i gležnjeva. "Pregrijavanje može učiniti da se mozak osjeća preopterećeno. Ako primijetite da postajete razdražljivi, tjeskobni ili preplavljeni, promijenite okruženje", savjetovala je Albers.
Važnost kvalitetnog sna
San ima ključnu ulogu u pravilnom funkcioniranju tijela tijekom dana. Jedna od karakteristika toplinskih valova su tropske noći – kad temperatura tijekom noći ne pada ispod 20 stupnjeva Celzijevih. Iako su češće u toplijim krajevima, sve ih češće bilježe i zemlje s blažom klimom.
Noću se tijelo treba oporavljati. Kada se temperatura ne spušta dovoljno, taj proces oporavka izostaje i organizam ostaje pod dodatnim stresom.
Tijekom sna tjelesna temperatura prirodno pada, kardiovaskularni sustav se odmara, a nakupljeni stres nakon vrućeg dana postupno se smanjuje, objasnio je Armel Castellan, stručni savjetnik za ekstremne vrućine pri Svjetskoj meteorološkoj organizaciji i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Stručnjaci upozoravaju i da loš san izravno utječe na raspoloženje i sposobnost regulacije emocija. "Čak i jedna loša noć može vas učiniti emocionalno reaktivnijima, nestrpljivijima i manje sposobnima nositi se sa svakodnevnim frustracijama", navodi Albers.
Osobe s problemima mentalnog zdravlja posebno su osjetljive
Ljudi koji već imaju određene probleme s mentalnim zdravljem mogu biti osjetljiviji na ekstremne vrućine.
Ranija istraživanja pokazala su da toplinski valovi mogu imati i trenutne i odgođene posljedice, uključujući povećan rizik od suicidalnog ponašanja, pogoršanje simptoma shizofrenije, anksioznosti, depresije i poremećaja povezanih s uporabom supstanci.
"Osobe koje pate od anksioznosti mogu jače osjetiti utjecaj vrućine jer su mnogi fizički simptomi pregrijavanja – poput ubrzanog rada srca, znojenja i kratkog daha – slični simptomima tjeskobe. To može stvoriti krug u kojem jedno pogoršava drugo", rekla je Albers.
Upozorila je i da određeni lijekovi, uključujući neke antidepresive, stimulanse, antihistaminike i lijekove za krvni tlak, mogu otežati tijelu hlađenje ili povećati rizik od dehidracije. Neki tretmani također mogu postati manje učinkoviti ili povećati rizik od nuspojava kada je tijelo pregrijano ili dehidrirano.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare