MIRZA ČUBRO
Analitičar: Izbori u BiH mogli bi promijeniti odnos snaga, HDZ i SNSD više ne moraju imati istu kontrolu
Novinar, urednik i politički analitičar Mirza Čubro gostovao je kod Hanan Nanić u N1 Studiju uživo, gdje je analizirao predstojeće opće izbore u Bosni i Hercegovini, utrku za Predsjedništvo BiH, odnos snaga u Federaciji i Republici Srpskoj te moguće postizborne kombinacije.
Izbori će prvi put biti provedeni uz nove izborne tehnologije, dok bi jačanje oporbe i u hrvatskom političkom bloku i u Republici Srpskoj moglo utjecati na dosadašnju kontrolu HDZ-a BiH i SNSD-a u domovima naroda.
Tri snažna kandidata za člana Predsjedništva
Čubro očekuje posebno zanimljivu i tijesnu utrku za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Uz kandidatkinju HDZ-a BiH Darijanu Filipović i Slavena Kovačevića iz Demokratske fronte, u utrci je i Zdenko Lučić, kojeg podržava pet oporbenih stranaka.
Upravo kandidaturu Lučića, bivšeg generala HVO-a, Čubro smatra važnom novom okolnošću.
“Bit će vrlo teško u slučaju pobjede Zdenka Lučića na bilo koji način osporiti njegov legitimitet, jer je to skoro pa i nemoguće. Onda će ispasti da je pravi kandidat samo onaj koji dolazi iz HDZ-a”, rekao je.
Smatra pozitivnim to što postoji više kandidata koji se identificiraju kao Hrvati jer je, prema njegovoj ocjeni, Dragan Čović tijekom proteklih desetak godina uspio snažno homogenizirati hrvatsko biračko tijelo oko HDZ-a BiH.
U tom kontekstu promatra i dugogodišnje zahtjeve za izmjenama Izbornog zakona i raspravu o "legitimnom predstavljanju".
"Ono što Dragan Čović radi jest da inzistira na tome da je prihvatljiv samo onaj kandidat koji dolazi iz HDZ-a Bosne i Hercegovine", rekao je Čubro.
Tvrdi i da ranije razmatrani modeli izmjena Izbornog zakona nisu obuhvaćali sva područja u kojima žive Hrvati u BiH te da su simulacije tih modela pokazivale kako bi u konačnici pobjeđivao kandidat HDZ-a BiH.

Čubro je pritom podsjetio i na presude Europskog suda za ljudska prava koje se odnose na diskriminaciju u političkom i ustavnom sustavu BiH, ističući da pitanje "legitimnog predstavljanja", kako ga formuliraju HDZ BiH i većina hrvatskih stranaka u BiH, nije bilo predmet takvog postupka.
Kao primjere diskriminacije naveo je Čapljinu, Stolac i Bosansko Grahovo, probleme pri zapošljavanju i imenovanju pripadnika drugih naroda te model "dvije škole pod jednim krovom".
"To su teme o kojima se u javnosti vrlo malo govori, jer se stvorila ta jedna, recimo to tako, dimna zavjesa od priče o legitimnom predstavljanju, koja je u stvari kreirana u kuhinji HDZ-a i koja je najviše koristila Draganu Čoviću", rekao je Čubro.
Prvi izbori s novim tehnologijama
Ovi izbori bit će prvi opći izbori u BiH koji se održavaju uz primjenu novih izbornih tehnologija. Birači će se identificirati uz pomoć biometrijskih uređaja, a glasovi će se brojati skeniranjem.
Čubro smatra da bi to trebalo unaprijediti izborni proces i smanjiti prostor za manipulacije. Centralna izborna komisija prvu konferenciju za medije s rezultatima najavila je već za 20 sati, odnosno sat vremena nakon zatvaranja birališta.
"Mi smo nekad izborne rezultate čekali po dan, dok se prebroje, pa ručno se unosi i tako dalje. I taj cijeli proces, po završetku glasanja, otvarao je ogroman prostor za manipulaciju", rekao je.
Upozorio je, međutim, da ankete treba uzimati s rezervom zbog specifičnosti biračkog popisa u BiH. Punoljetni građani automatski se upisuju u birački popis, a dio njih više ne živi u zemlji, zbog čega podaci o izlaznosti, ali i predizborna istraživanja, mogu odstupati od stvarnog stanja.
Prema trenutačno dostupnim istraživanjima koja je Čubro spomenuo, rezultati bi mogli biti slični onima s prethodnih općih izbora. U Federaciji među vodećim strankama ostaju SDA i HDZ BiH, dok u Republici Srpskoj najbolje stoji SNSD. Čubro je, međutim, ukazao i na rast SDA te jačanje hrvatske oporbene petorke.
Dom naroda mogao bi biti važniji od samog izbornog poretka
Za formiranje vlasti, naglašava Čubro, neće biti presudan samo broj osvojenih glasova. Posebno će biti važno tko će nakon izbora kontrolirati klubove u domovima naroda.
"Dom naroda je u stvari ključ", rekao je.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ima 15 delegata, a politički blok s četiri delegata može blokirati donošenje odluka. HDZ BiH dosad je imao takvu snažnu poziciju unutar hrvatskog kluba, dok je SNSD imao sličnu poziciju kada je riječ o delegatima iz Republike Srpske.
Čubro smatra da je oporba sada ojačala u oba politička bloka, što bi moglo značiti da sastav klubova više neće biti toliko monolitan i da bi nakon izbora mogle biti moguće drukčije kombinacije pri formiranju vlasti.
Može li se ponoviti scenarij iz 2022.?
U razgovoru se otvorilo i pitanje može li se nakon ovih izbora ponoviti situacija iz 2022., kada je SDA osvojila najveći broj glasova u Federaciji BiH, ali je vlast formirala druga većina, uz intervenciju tadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Na pitanje Hanan Nanić je li danas političko ozračje sigurnije za demokratske procese te može li ponovno doći do takvog uplitanja visokog predstavnika i međunarodne zajednice, Čubro je rekao da se nada da su iz tog iskustva izvučene pouke.
"Mislim i nadam se da je i međunarodna zajednica naučila iz ovog primjera da ovakav način formiranja vlasti ne pomaže demokratskim procesima u Bosni i Hercegovini uopće", rekao je.
Čubro smatra da je način formiranja federalne vlasti, koja je protekle četiri godine imala vrlo tijesnu većinu, narušio povjerenje građana u politički sustav.
“Ako možete na 24 sata suspendirati Ustav da biste zaobišli jednog od troje čelnika entiteta Federacija Bosne i Hercegovine koji ne želi dati suglasnost, a što mu Ustav omogućava, što onda niste spremni uraditi? To je bila vrlo loša poruka”, rekao je.
"Ustav nije švedski stol s kojeg možete uzeti ono što vam se sviđa, a ono što vam se ne sviđa. Ustav propisuje procedure, procedure se moraju poštovati", dodao je.
Čubro ovaj put ne očekuje intervenciju poput Schmidtove iz 2022. godine. Kao važnu razliku naveo je činjenicu da BiH trenutačno ima vršitelja dužnosti visokog predstavnika te da, prema njegovoj procjeni, nema naznaka da će se sličan potez ponoviti.
Može li SNSD izgubiti dosadašnju poziciju?
U Republici Srpskoj SNSD prema istraživanjima i dalje najbolje stoji, ali Čubro smatra da bi njegova politička pozicija nakon izbora mogla biti slabija.
Podsjetio je da se SNSD snažno protivio primjeni novih izbornih tehnologija. Ministar financija BiH iz te stranke, rekao je Čubro, odbijao je potpisati dokumente potrebne za njihovu primjenu, dok je Milorad Dodik unaprijed tvrdio da će novi sustav omogućiti manipulacije glasovima.
Čubro kaže da mu to govori o mogućoj bojazni unutar SNSD-a, ali naglašava da se iz toga ne može zaključiti da će stranka izgubiti izbore.
Ponovno bi ključan mogao biti Dom naroda.
"Činjenica da bi izborni rezultati onemogućili da SNSD ima ovaj kontrolni paket u Domu naroda značajno bi oslabila njegovu poziciju", rekao je.
Prema anketama na koje se pozvao, Željka Cvijanović dobro stoji, ali su razlike između vladajućeg i oporbenog bloka manje kada je riječ o drugim važnim utrkama i budućem sastavu Narodne skupštine Republike Srpske.
Promjena tih odnosa mogla bi se odraziti ne samo na vlast u Republici Srpskoj nego i na formiranje vlasti na državnoj razini. Čubro je podsjetio da je prije desetak godina oporbeni blok predvođen SDS-om bio dio vlasti na državnoj razini, ocijenivši tadašnje Vijeće ministara "prilično uspješnim".
Na kraju razgovora upozorio je i na ekonomske izazove koji čekaju buduću vlast u Federaciji BiH.
"Vlast očekuju ogromni izazovi. Imamo povećanje zaduživanja, imamo dosta negativne ekonomske trendove. Trebat će mnogo energije za tako nešto", zaključio je Čubro.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare