"Negiranje i relativizacija ratnih zločina zločina postalo je jedan od nosećih stupova politike u Srbiji"

Beogradska nevladina organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) priopćila je u ponedjeljak da je u novom izvješću "Stanje poricanja" tijekom 2025. godine identificirano najmanje 110 slučajeva u kojima su vlasti i institucije u Srbiji poricale ratne zločine iz ratova devedesetih godina.

Oglas

Po navodima iz izvješća, registrirano je najmanje 60 slučajeva veličanja 10 osuđenika za ratne zločine, te najmanje 50 slučajeva različitih oblika negiranja ratnih zločina, uključujući negiranje zločina u Račku (na Kosovu), opsade Sarajeva, postojanja logora u Prijedoru i masovnih grobnica u Batajnici kod Beograda, gdje su pokopana tijela žrtava sa Kosova.

Genocid u Srebrenici, prema izvješću YIHIR-a, i dalje predstavlja najčešće porican zločin, s najmanje 30 dokumentiranih slučajeva u 2025.

Poriču i vlast i dio medija i crkve

U četvrtom godišnjem izvješću te organizacije navodi se da su prakse poricanja i veličanja osuđenih za ratne zločine prisutne ne samo među predstavnicima vlasti, već i u pojedinim medijima, političkim strankama, crkvenim krugovima, ali i u dijelu akademske zajednice.

Autori izvješća posebno ukazuju na događaje iz 2025. godine, navodeći pokop umirovljenog generala nekadašnje vojske SR Jugoslavije Nebojše Pavkovića u Aleji zaslužnih građana u Beogradu, uz najviše državne i vojne počasti, što - kako je ocijenjeno - predstavlja "opasan presedan".

"Glavno sredstvo raspirivanja mržnje"

U izvješću su navedeni i primjeri opstrukcije suradnje s međunarodnim pravosudnim institucijama, osporavanja presuda Suda BiH i imenovanja pojedinih javnih dužnosnika, kao dodatni pokazatelji "institucionalne blokade suočavanja sa ratnom prošlošću u Srbiji".

Direktorica YIHIR-a Sofija Todorović navodi da se, od početka redovitih godišnjih izvješća o stanju poricanja, znalo da je "negiranje i relativizacija ratnih zločina zločina postalo jedan od nosećih stupova politike u Srbiji".

"Ono je glavno sredstvo za raspirivanje mržnje koja se pokazuje kao nacionalistički alat za distrakciju javnosti jer se tako, nažalost, efikasno stvaraju podjele. Prošla godina bila je očigledan primjer da je cilj poricanja i zlouporabe ratne prošlosti zapravo razaranje demokratskih kapaciteta našeg društva”, ističe Sofija Todorović.