Analitičar o hibridnom ratu: Ta nakaradna logika koštala je Europu, a i nas

Njemačke vlasti tvrde da Rusija vodi hibridni rat, nakon niza napada na trafostanice i dronovima na aerodrom u Leipzigu, a posljednji incident dogodio se tijekom noći kada su bačene zapaljive naprave. Policija sumnja da je meta bila tvrtka koja proizvodi komunikacijske sustave za njemačku vojsku.

Zabrinutost zbog mogućih hibridnih napada raste i u drugim članicama Europske unije, a o toj je prijetnji govorio i hrvatski premijer Andrej Plenković.

U istočnom dijelu Münchena uhićene su dvije osobe koje se povezuju s posljednjim eksplozijama. Riječ je o 28-godišnjoj ženi i 38-godišnjem muškarcu, oboje bugarskim državljanima.

Hakerski napadi, dezinformacijske kampanje, atentati i teroristički napadi dio su vojne doktrine nazvane "Rat nove generacije", koju je 2013. godine objavio general Valerij Gerasimov, tada i danas glavni zapovjednik ruske vojske.

U dosadašnjim slučajevima privođeni su počinitelji koji često nisu imali izravne veze s Rusijom. Među njima su bili državljani Bjelorusije, Poljske, Ukrajine, Srbije i Kolumbije, a sada i Bugarske. Među državama koje najviše osjećaju posljedice ruskog hibridnog ratovanja ističe se Poljska, koja je poručila da takve provokacije neće tolerirati, dok Bruxelles najavljuje nove sankcije.

Sigurnosne prijetnje i najava rata

Analitičar Mandić smatra da Njemačka zasad nema dokaze kojima bi izravno mogla potvrditi da iza napada stoji Rusija.

"Njemačka nema dokaza da Rusija stoji iza napada, imaju dokaze da su povezana određena tijela i osobe koje rade u obavještajnom sustavu. Da imaju, to bi bio akt, objava rata. Iako je svaki rat hibridni, sad je drugačije pitanje - kad su došli dronovi. Pitanje je je li ovo što se dogodilo u Leipzigu, Kopenhagenu, Francuskoj... U pitanju je stav znanosti i vojne misli - to nije rat", govori Mandić za Dnevnik Nove TV.

Naglasio je da se zbog toga ne može govoriti o ratnom stanju, ali upozorava da je riječ o vrlo ozbiljnom sigurnosnom pitanju. Osvrnuo se i na razlog zbog kojeg je upravo Leipzig bio meta.

"Leipzig zrcali odlučnost Europe da pomogne Ukrajini. On je centralna zračna baza, ali je i vrlo važna baza za manevriranje trupa u slučaju opasnosti, bilo iz SAD-a, Francuske ili Britanije. To je vitalni dio strateške infrastrukture i izuzetno je važno da takve luke budu sigurne", rekao je Mandić.

Dodao je da su dronovi prije svega problem obavještajno-sigurnosnog sustava te da države moraju učiniti sve kako bi znale što protivnik planira.

"Kad je u pitanju obrazovanje političkih lidera, imate dugo godina politički nepismene ljude koji rade u sigurnosnom sektoru. Kod obrazovanja mladih ljudi, vi cijelo vrijeme gurate jednu tezu - takvog rata neće biti. Ta nakaradna logika je koštala Europu, koštala i nas. Jednostavno, dok je ljudi i nacionalnih država, rata će biti. Prekinimo obmanjivati mlade ljude, neće ga biti. Uvijek se nađe neki vođa koji će povesti naciju u rat", poručio je Mandić.

Crvena linija i zajednički odgovor Rusiji

Mandić je kritizirao dosadašnju reakciju Njemačke, ističući da ta snažna članica NATO-a može zaustaviti ruske pokušaje. Ipak, smatra da Moskvi može otežati djelovanje, među ostalim i preko posrednika.

"Ako, ne daj Bože, dođe do ljudskih žrtava, pitanje je kako će reagirati Njemačka, EU i NATO. I tu treba stati i napraviti nešto. Do sad su svi slučajevi bili dosljedno proslijeđeni nacionalnoj državi. Pitanje je općeg odgovora EU-a i NATO-a na takvu prijetnju. Tu se konsenzus mora napraviti da ne bude nacionalni odgovor, nego zajednički", rekao je Mandić.

Govoreći o tome što bi Hrvatska mogla učiniti, Mandić je posebno izdvojio turizam. "Turizam je vrlo osjetljiv - brzo se dogodi da vam turisti neće više dolaziti. Toga smo svjedoci kod drugih zemalja koje ulažu puno novca u sigurnost da bi turisti dolazili, inače možemo zatvoriti. Hrvatska o tome ovisi. Ako ćemo živjeti, moramo ploviti", poručio je za Dnevnik Nove TV.