Četiri nova "asa" u Europskom vijeću jako mijenjaju političku matematiku

Od posljednjeg sastankaEuropskog vijeća prije osam tjedana promjene na čelu četiriju država članica – odnosno oko 15 posto od ukupno 27 šefova vlada EU-a – unijele su novu neizvjesnost u pogledu budućih savezništava i podjela među europskim liderima.

Promjene dolaze u trenutku kada se države pripremaju za rasprave o sljedećem sedmogodišnjem proračunu vrijednom oko dva trilijuna eura, energetskoj politici i vanjskopolitičkim pitanjima.

Tko će preuzeti Orbanovu ulogu?

Nad summitom se nadvija i jedno posebno pitanje: tko će naslijediti ulogu koju je godinama imao Viktor Orbán?

Bivši mađarski premijer dugo je frustrirao kolege blokirajući, odgađajući i uvjetujući europske odluke. Sada, kada više nije na vlasti, diplomati pokušavaju procijeniti odakle bi ubuduće mogao dolaziti otpor unutar Europskog vijeća.

"Najveća promjena među ovom četvoricom je onaj koji nije ovdje", rekao je neimenovani europski diplomat za Politico, misleći na Orbána.

Proeuropski konzervativac: mađarski premijer Péter Magyar

Samo četrdeset dana nakon što je 9. svibnja preuzeo dužnost nakon uvjerljive izborne pobjede koja je promijenila mađarsku političku scenu, Péter Magyar već je značajno promijenio odnos Budimpešte prema Bruxellesu. Njegova vlada uspjela je deblokirati milijarde eura europskih sredstava koje su godinama bile zamrznute tijekom Orbánove vladavine.

Odustajanjem od blokade Ukrajine i dopuštanjem početka prve faze pristupnih pregovora Kijeva s EU-om, Magyar je dodatno učvrstio reputaciju konstruktivnog i proeuropskog političara. Bivši mađarski diplomat u Bruxellesu i europarlamentarac dobro poznaje europske institucije te se ne očekuje da će koristiti konfrontacijski stil koji je obilježio Orbánove odnose s EU-om. Jedan diplomat opisao ga je kao "vještog" političkog igrača.

Pitanje je ipak u kojim će područjima zadržati dijelove Orbánove politike. Kad je riječ o energetici, najavio je postupno odvikavanje Mađarske od ruske energije, ali tek do 2035. godine, osam godina nakon cilja koji je postavila Europska unija.

Sličan kontinuitet pokazuje i u migracijskoj politici. Planira zadržati graničnu ogradu podignutu 2015. godine te se protivi europskim kvotama za raspodjelu migranata, čime se približava stavovima danske premijerke Mette Frederiksen i poljskog premijera Donalda Tuska. Nije slučajno da je njegov prvi službeni posjet nakon preuzimanja dužnosti bio upravo Varšavi. Također zagovara obnovu i proširenje Višegradske skupine.

Napetosti između Budimpešte i Bruxellesa mogle bi se ponovno pojaviti, no kad Magyar u četvrtak bude kročio crvenim tepihom ispred zgrade Europa, doći će kao političar sa svježim mandatom i obnovljenim odnosima s Europskom unijom te kao znatno predvidljiviji partner od svog prethodnika.

Skeptik prema Ukrajini: bugarski premijer Rumen Radev

Bivši bugarski predsjednik Rumen Radev prekinuo je godine političke nestabilnosti kada je početkom godine napustio predsjedničku dužnost, osnovao vlastitu stranku i pobijedio na izborima.

Iako je i ranije sudjelovao na sastancima Europskog vijeća zbog specifičnosti bugarskog ustavnog sustava, ovo će mu biti prvi summit kao predsjedniku vlade.

Njegov dolazak mogao bi zakomplicirati nastojanja EU-a da zadrži jedinstven stav prema Ukrajini.

Radev je prošle godine tvrdio da je Ukrajina "osuđena na propast" u ratu protiv Rusije te se protivio povećanju europske vojne pomoći Kijevu. Europske čelnike optuživao je da su podrškom ukrajinskoj protuofenzivi pridonijeli stotinama tisuća žrtava.

Posebno je odjeknuo njegov sukob s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim tijekom sastanka 2023. godine, kada ga je Zelenski javno kritizirao zbog stavova koje su mnogi ocijenili bliskima Kremlju.

Time se svrstao uz bok slovačkom premijeru Robertu Ficu, još jednom kritičaru zapadne pomoći Ukrajini koji održava bliske odnose s Moskvom.

U Bruxellesu već postoji zabrinutost da bi Bugarska mogla predstavljati prepreku u pregovorima o novim sankcijama Rusiji. Europska unija u nadolazećim mjesecima želi usvojiti 21. paket sankcija, no pojedini diplomati tvrde da Sofija već pokazuje otpor, iako razlozi još nisu sasvim jasni.

Unatoč tome, neki smatraju da Radev možda neće biti spreman ili sposoban preuzeti ulogu glavnog europskog blokera kakvu je godinama imao Orbán.

Branitelj Izraela: slovenski premijer Janez Janša

Dobro poznato lice u Bruxellesu, Janez Janša vraća se u Europsko vijeće po četvrti put kao slovenski premijer.

Njegov povratak donosi još jednog desnog populista za stol europskih čelnika – političara koji otvoreno simpatizira Donalda Trumpa i često ulazi u sukobe s medijima.

Iako ga mnogi uspoređuju s Orbánom, postoji jedna važna razlika: Janša je jedan od najčvršćih europskih podupiratelja Ukrajine. Podržava vojnu pomoć Kijevu i njegovo članstvo u Europskoj uniji, a među prvim europskim liderima posjetio je Ukrajinu nakon početka ruske invazije.

Međutim, Janša bi mogao biti znatno problematičniji kada je riječ o Izraelu.

Nekoliko država članica želi uvesti sankcije izraelskom ministru nacionalne sigurnosti Itamaru Ben-Gviru zbog postupanja prema europskim državljanima koji su bili na brodu s humanitarnom pomoći za Gazu. Prema nacrtu zaključaka summita, Janša se očekuje među protivnicima takvog poteza, zajedno s Njemačkom i Češkom.

Posljednjih tjedana otišao je i korak dalje od većine europskih saveznika Izraela. Ukinuo je slovenski embargo na izvoz oružja Izraelu te povukao zabranu ulaska Ben-Gviru i izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu.

Nakon toga Izrael je najavio otvaranje veleposlanstva u Ljubljani, što je Janša pozdravio kao početak "nove ere slovensko-izraelskih odnosa".

Ipak, diplomati procjenjuju da njegovo protivljenje možda neće biti presudno. Ako Njemačka promijeni svoj stav prema sankcijama, i ostale države protivnice mogle bi se prikloniti većini.

Oštar protivnik Rusije: latvijski premijer Andris Kulbergs

Latvijski parlament prošlog je mjeseca za novog premijera izabrao poduzetnika Andrisa Kulbergsa nakon političke krize izazvane nizom slučajnih upada ukrajinskih dronova u latvijski zračni prostor, zbog čega je odstupila prethodna premijerka Evika Siliņa.

Kulbergs je u politiku ušao tek 2022. godine, nije član nijedne stranke i nikada nije obnašao ministarsku dužnost, ali uživa podršku široke koalicije.

S obzirom na to da Latviju za nekoliko mjeseci očekuju parlamentarni izbori, prioritet njegove vlade bit će jačanje obrane od dronova i zaštita zračnog prostora.

To se poklapa s raspravama koje će europski čelnici voditi na summitu o sigurnosti istočnog krila Europske unije te o zaštiti država izloženih prijetnjama iz zraka.

Kulbergs je već u prvim danima mandata potpisao sporazum o suradnji s Ukrajinom u području bespilotnih letjelica te obećao nastavak snažne potpore Kijevu.

Latvija se tako svrstava među najveće europske potrošače za obranu i među najglasnije zagovornike čvrstog pristupa prema Rusiji, zajedno s Poljskom, Litvom i Estonijom.

Dolazak četvorice novih premijera označava početak nove faze u radu Europskog vijeća. Iako je odlazak Viktora Orbána uklonio jednog od najpoznatijih remetilačkih faktora u Bruxellesu, europski diplomati tek trebaju vidjeti tko će u budućnosti preuzeti ulogu glavnog protivnika europskog konsenzusa.