Europa ostaje bez svojih najvećih rijeka? Dunav i Rajna na povijesno niskom vodostaju, prijeti katastrofa

Europa se suočava s jednom od najozbiljnijih suša u posljednjih nekoliko desetljeća, a posljedice su već vidljive na dvjema najvažnijim europskim rijekama – Dunavu i Rajni. Zbog dugotrajnih toplinskih valova i nedostatka oborina vodostaji su pali na povijesno niske razine, što ugrožava riječni promet, poljoprivredu, energetiku i opskrbne lance.

Prema podacima koje prenosi Reuters, vodostaj Dunava u Rumunjskoj tijekom vikenda pao je na najnižu razinu još od 1996. godine. Na ulazu rijeke u Rumunjsku protok je iznosio svega oko 1.700 kubičnih metara u sekundi, dok je uobičajeni srpanjski prosjek oko 4.700 kubičnih metara.

Na obalama su se pojavili golemi pješčani sprudovi, pojedini trajekti obustavili su promet, a teglenice natovarene žitaricama ostale su zaglavljene jer nema dovoljno dubine za plovidbu.

Zašto je Dunav toliko važan za prijevoz?

Dunav je druga najduža rijeka u Europi i jedna od najvažnijih prometnih ruta na kontinentu. Kroz deset država povezuje Crno more sa srednjom Europom te predstavlja ključni pravac za prijevoz žitarica, goriva, rude, građevinskog materijala i druge robe.

Rumunjska je jedan od najvećih izvoznika žitarica u Europskoj uniji, pa zastoj na Dunavu dolazi u vrlo osjetljivom trenutku, tijekom izvozne sezone. Zbog manjka vode vlasti su ograničile korištenje vode za navodnjavanje usjeva u jugoistočnom dijelu zemlje, dok se akumulacije pažljivo nadziru kako bi nuklearna elektrana Cernavodă imala dovoljno vode za hlađenje reaktora.

Problemi i na Rajni

Slična situacija vlada i na Rajni, najprometnijem europskom unutarnjem plovnom putu koji povezuje luke Rotterdam, Antwerpen i Amsterdam s Njemačkom, Francuskom i Švicarskom.

Na kritičnoj točki kod Kauba vodostaj je toliko nizak da brodovi ne mogu ploviti s punim teretom. Prijevoznici zato ukrcavaju znatno manje robe kako se plovila ne bi nasukala.

To automatski povećava troškove prijevoza. Prema navodima specijaliziranih pomorskih medija, cijena prijevoza dizela iz Rotterdama u južnu Njemačku porasla je za više od 50 posto u samo tjedan dana.

Posljedice koje pogađaju cijelo gospodarstvo

Posljedice niskog vodostaja ne osjećaju samo brodari. Kada teglenice prevoze manje tereta, potrebno ih je više za isti opseg prijevoza, što povećava troškove transporta i u konačnici podiže cijene robe za potrošače.

Iskustvo pokazuje koliko posljedice mogu biti ozbiljne. Kada je Rajna zbog suše krajem 2018. godine bila gotovo neplovna, njemačka kemijska i farmaceutska proizvodnja pala je za oko 10 posto u roku od tri mjeseca. Tvrtka BASF tada je procijenila da ju je nizak vodostaj stajao oko 250 milijuna eura, dok su ekonomisti procijenili da je velika suša 2022. godine smanjila rast njemačkog gospodarstva za čak pola postotnog boda.

Klimatske promjene mijenjaju Europu

Meteorolozi očekuju da će obilnije oborine u idućim danima donekle podići vodostaj Dunava, no upozoravaju da će ovakva ekstremna razdoblja zbog klimatskih promjena biti sve češća.

Nizak vodostaj već otkriva i davno zaboravljene tragove prošlosti. U Hrvatskoj se kod Opatovca iz korita Dunava pojavila olupina broda za koju se vjeruje da je riječ o teretnoj teglenici potonuloj još 1937. godine s desecima tona ugljena. Istodobno su kod Batine otkrivene i dvije neeksplodirane avionske bombe iz Drugog svjetskog rata, koje su desetljećima bile skrivene ispod riječnog dna.

Stručnjaci upozoravaju da takvi prizori nisu samo povijesna zanimljivost, nego i upozorenje da klimatske promjene sve snažnije utječu na europske rijeke, o kojima ovise gospodarstvo, energetika, poljoprivreda i svakodnevni život milijuna ljudi, ali i brojne životinjske i biljne vrste.

Na obalama su se pojavili golemi pješčani sprudovi, pojedini trajekti obustavili su promet, a teglenice natovarene žitaricama ostale su zaglavljene jer nema dovoljno dubine za plovidbu.

Zašto je Dunav toliko važan za prijevoz?

Dunav je druga najduža rijeka u Europi i jedna od najvažnijih prometnih ruta na kontinentu. Kroz deset država povezuje Crno more sa srednjom Europom te predstavlja ključni pravac za prijevoz žitarica, goriva, rude, građevinskog materijala i druge robe.

Rumunjska je jedan od najvećih izvoznika žitarica u Europskoj uniji, pa zastoj na Dunavu dolazi u vrlo osjetljivom trenutku, tijekom izvozne sezone. Zbog manjka vode vlasti su ograničile korištenje vode za navodnjavanje usjeva u jugoistočnom dijelu zemlje, dok se akumulacije pažljivo nadziru kako bi nuklearna elektrana Cernavodă imala dovoljno vode za hlađenje reaktora.

Problemi i na Rajni

Slična situacija vlada i na Rajni, najprometnijem europskom unutarnjem plovnom putu koji povezuje luke Rotterdam, Antwerpen i Amsterdam s Njemačkom, Francuskom i Švicarskom.

Na kritičnoj točki kod Kauba vodostaj je toliko nizak da brodovi ne mogu ploviti s punim teretom. Prijevoznici zato ukrcavaju znatno manje robe kako se plovila ne bi nasukala.

To automatski povećava troškove prijevoza. Prema navodima specijaliziranih pomorskih medija, cijena prijevoza dizela iz Rotterdama u južnu Njemačku porasla je za više od 50 posto u samo tjedan dana.

Posljedice koje pogađaju cijelo gospodarstvo

Posljedice niskog vodostaja ne osjećaju samo brodari. Kada teglenice prevoze manje tereta, potrebno ih je više za isti opseg prijevoza, što povećava troškove transporta i u konačnici podiže cijene robe za potrošače.

Iskustvo pokazuje koliko posljedice mogu biti ozbiljne. Kada je Rajna zbog suše krajem 2018. godine bila gotovo neplovna, njemačka kemijska i farmaceutska proizvodnja pala je za oko 10 posto u roku od tri mjeseca. Tvrtka BASF tada je procijenila da ju je nizak vodostaj stajao oko 250 milijuna eura, dok su ekonomisti procijenili da je velika suša 2022. godine smanjila rast njemačkog gospodarstva za čak pola postotnog boda.

Klimatske promjene mijenjaju Europu

Meteorolozi očekuju da će obilnije oborine u idućim danima donekle podići vodostaj Dunava, no upozoravaju da će ovakva ekstremna razdoblja zbog klimatskih promjena biti sve češća.

Nizak vodostaj već otkriva i davno zaboravljene tragove prošlosti. U Hrvatskoj se kod Opatovca iz korita Dunava pojavila olupina broda za koju se vjeruje da je riječ o teretnoj teglenici potonuloj još 1937. godine s desecima tona ugljena. Istodobno su kod Batine otkrivene i dvije neeksplodirane avionske bombe iz Drugog svjetskog rata, koje su desetljećima bile skrivene ispod riječnog dna.

Stručnjaci upozoravaju da takvi prizori nisu samo povijesna zanimljivost, nego i upozorenje da klimatske promjene sve snažnije utječu na europske rijeke, o kojima ovise gospodarstvo, energetika, poljoprivreda i svakodnevni život milijuna ljudi, ali i brojne životinjske i biljne vrste.