Europska komisija pokreće pet velikih obrambenih projekata: Uključena je i Hrvatska, evo o čemu se radi

Za pokretanje projekata osigurano je 325 milijuna eura, a u njima sudjeluje 18 država članica Europske unije,među kojima je i Hrvatska, dok je Ukrajina uključena u četiri od pet projekata.

Novi programi obuhvaćaju razvoj bespilotnih letjelica i sustava za borbu protiv dronova, zaštitu mora i podmorja, svemirske tehnologije, zračne sposobnosti te protuzračnu i proturaketnu obranu. Kako se može vidjeti na stranicama Komisije, Hrvatska je uključena u program razvoja bespilotnih letjelica i sutava za borbu protiv dronova.

Poseban naglasak stavljen je na jačanje istočnog krila Europe. Nakon niza incidenata s dronovima posljednjih mjeseci otvorilo se pitanje kako zemlje od Finske do Bugarske mogu poboljšati sposobnost odvraćanja i odgovora na moguće sigurnosne prijetnje.

Ne funkcionira zajednička nabava vojne opreme

Objava Europske komisije dolazi u trenutku kad Europska obrambena agencija (EDA) ponovno upozorava da države članice i dalje većinu vojne opreme nabavljaju pojedinačno, umjesto zajednički.

Prema najnovijim podacima EDA-e, zajednička nabava činila je samo 24 posto obrambenih ulaganja u 2025. godini, pri čemu je suradnja među državama i dalje neravnomjerna.

Agencija upozorava da nacionalni interesi i dalje dominiraju pri donošenju odluka o nabavi vojne opreme, dok se ciklusi nabave i zamjene naoružanja među državama uglavnom ne podudaraju, što otežava zajednička ulaganja.

Zajam od tri milijarde eura Airbusu

Kako piše Euronews, Probleme europske obrambene suradnje dodatno je pokazao i nedavni neuspjeh francusko-njemačkog projekta razvoja borbenog zrakoplova Future Combat Air System (FCAS), koji je propao nakon dugotrajnih poslovnih sporova između tvrtki Dassault Aviation i Airbus.

Unatoč tome, predsjednica Europske investicijske banke Nadia Calviño prošlog je tjedna istaknula rekordni zajam od tri milijarde eura odobren Airbusu za razvoj njegovih komercijalnih programa, ocijenivši da Europa time jača svoje proizvodne kapacitete i stratešku autonomiju.

Europska povjerenica za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju Henna Virkkunen poručila je da Europa mora ubrzati zajedničku proizvodnju i ulaganja u obranu.

"Postoji stvarna potreba da djelujemo brže, proizvodimo zajedno i više ulažemo u sigurnost. Upravo to sada radimo", rekla je.

190 milijardi eura do 2036.

Povjerenik za obranu Andrius Kubilius istaknuo je da će pet zajedničkih projekata povećati vojnu spremnost Europske unije i ojačati njezinu stratešku autonomiju.

"Uz planirana ukupna ulaganja od oko 190 milijardi eura do 2036. godine, ovi će projekti imati ključnu ulogu u jačanju obrambenih sposobnosti država članica te sigurnosti Europe i njezinih građana", rekao je Kubilius.

Predstavljanje novih obrambenih inicijativa dolazi svega nekoliko dana prije summita NATO-a u Ankari, na kojem će jedna od glavnih tema biti povećanje obrambenih izdvajanja članica Saveza na 3,5 posto BDP-a do 2035. godine, cilj koji snažno zagovara američki predsjednik Donald Trump.