Putinu leđa okreću i najveći saveznici: "Smjer rata ne vodi prema pobjedi nego prema ozbiljnom porazu"

Iako Vladimir Putin zasad ne pokazuje spremnost odustati od svojih planova prema Ukrajini, dio ruskog establišmenta otvoreno upozorava da nastavak sukoba pod sadašnjim okolnostima Rusiji donosi sve manje koristi, a sve više troškova.

Zanimljivo je da pozivi na preispitivanje ruske strategije više ne dolaze samo iz poslovnih i liberalnijih krugova. Skepsu prema mogućnosti potpune pobjede sve otvorenije iskazuju i pojedinci koji su godinama bili među najglasnijim zagovornicima tvrdog pristupa prema Ukrajini.

Među njima je i Oleg Carjov, bivši ukrajinski političar koji je nakon događaja 2014. godine otišao u Rusiju te se dugo smatrao jednim od mogućih kandidata za vodeću ulogu u proruskim strukturama vlasti koje je Kremlj planirao uspostaviti u Kijevu nakon početka invazije.

Carjov je nedavno ustvrdio da je ruska propaganda godinama stvarala uvjerenje o neizbježnoj pobjedi te da se sada ta slika sudara sa stvarnošću na bojištu, prenosi Wall Street Journal.

Slične poruke stižu i od Alekseja Čadajeva, bivšeg dužnosnika Kremlja i voditelja istraživačkog centra za ratovanje dronovima. On smatra da sadašnji smjer rata Rusiju ne vodi prema pobjedi, nego prema ozbiljnom strateškom porazu, te zagovara privremeno zaustavljanje sukoba i reorganizaciju.

Proruska Ukrajina više nije realan cilj

Veliku pozornost u Rusiji izazvao je i tekst Vasilija Kašina, direktora Centra za sveobuhvatne europske i međunarodne studije pri moskovskoj Visokoj školi ekonomije.

Kašin smatra da je nakon godina rata nerealno očekivati da će Ukrajina ponovno postati država sklona Moskvi. Po njegovoj procjeni, rat je stvorio generacije Ukrajinaca koje će ostati izrazito prozapadno i antiruski orijentirane.

Čak i scenariji radikalne eskalacije, uključujući eventualnu smjenu ukrajinskog državnog vrha, prema njegovu mišljenju ne bi promijenili taj trend, nego bi na vlast doveli još odlučnije i tvrđe političke figure.

Kašin također upozorava da Rusija nepotrebno troši ljudske i tehnološke resurse pokušavajući ostvariti ciljeve koji više nisu dostižni.

Dvije struje unutar ruskog vrha

Analitičari smatraju da se u Moskvi sve jasnije oblikuju dva pristupa.

Prvi zagovara zamrzavanje sukoba i traženje modela koji bi omogućio povratak određenoj razini normalizacije. Taj smjer, prema navodima ruskih stručnjaka, ima podršku dijela Kremlja, vanjske obavještajne službe SVR-a te ekonomskih krugova zabrinutih zbog dugoročnih posljedica rata.

Drugu struju čine sigurnosne strukture i nacionalistički krugovi koji zagovaraju nastavak sukoba, pa čak i dodatnu eskalaciju. Među njima postoje i zagovornici potpunog prekida odnosa sa Zapadom te transformacije Rusije u znatno zatvoreniji i represivniji sustav.

Unatoč sve glasnijim upozorenjima, nema naznaka da je ruski predsjednik spreman mijenjati svoju strategiju.

Direktor Carnegie Russia Eurasia Centra Alexander Gabuev ocjenjuje da dio ruske elite polako prihvaća činjenicu da još jedna ili dvije godine rata neće bitno poboljšati pregovaračku poziciju Moskve.

No ključno pitanje ostaje dijeli li Putin takvu procjenu.

Bivši ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin smatra da je to malo vjerojatno.

"Rat je način funkcioniranja ovog režima. Za njega je zaustavljanje rata poput zaustavljanja bicikla - čim stanete, padate", upozorio je Klimkin.

Pregovori bez pomaka

Ruski dužnosnici i dalje tvrde da su spremni razgovarati o završetku rata, ali pod uvjetima koje Kijev smatra neprihvatljivima.

Jedan od njih odnosi se na takozvani "sporazum iz Anchoragea", navodni dogovor između Putina i Donalda Trumpa postignut prošle godine na Aljasci. Prema tim tvrdnjama, Ukrajina bi trebala prepustiti Rusiji dio teritorija u Donjeckoj oblasti.

Ukrajinsko vodstvo takvu mogućnost odbacuje.

Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove Kaja Kallas ocijenila je da su pregovori trenutačno blokirani jer Moskva očekuje da joj međunarodni partneri osiguraju ono što nije uspjela ostvariti na bojištu.

Novi val napada

Dok političke rasprave traju, rat se nastavlja nesmanjenom žestinom.

Rusija je posljednjih dana pojačala raketne napade na Kijev i druge ukrajinske gradove. U jednom od najtežih napada od početka rata poginule su 22 osobe, a više od stotinu ih je ozlijeđeno.

Istodobno, Ukrajina nastavlja širiti operacije duboko iza ruskih linija. Dronovi srednjeg dometa posljednjih su tjedana pogodili logističke pravce, skladišta goriva i vojne konvoje na okupiranim područjima te u samoj Rusiji.

Posebnu pozornost izazvao je napad na naftni terminal u Sankt Peterburgu, izveden tijekom održavanja velikog ekonomskog foruma u Putinovu rodnom gradu.

Prema pojedinim izvješćima, problemi s opskrbom gorivom već su zabilježeni u dijelovima okupiranih područja Donbasa i na Krimu.

Kremlj pojačava kontrolu informacija

Istodobno raste i osjetljivost vlasti na javne kritike.

Ruski mediji posljednjih su mjeseci uklonili nekoliko tekstova koji su dovodili u pitanje službeni optimizam o tijeku rata. Jedan od takvih članaka uspoređivao je sadašnju situaciju s ruskim porazima u Krimskom ratu i ratu protiv Japana početkom 20. stoljeća.

Sumnje u stvarno stanje na bojištu izazvao je i slučaj umirovljenog generala Andreja Guruljova, koji je na društvenim mrežama objavio kritiku vojnih zapovjednika zbog pretjeranog optimizma. Nekoliko sati poslije ustvrdio je da mu je račun hakiran, što su brojni ruski komentatori dočekali sa skepsom.

Sve to pokazuje da se, unatoč službenoj retorici o nastavku borbe do ostvarenja ciljeva, u Rusiji sve otvorenije vodi rasprava o tome koliko dugo rat može trajati i kakvu cijenu zemlja za njega plaća.