Rat se bliži kraju? "Putin nikad nije Zelenskog oslovio na ovaj način"

U svojoj analizi na platformi X, u 13 razdvojenih objava posebno ističe jednu, naizgled malu, ali simbolički važnu promjenu u retorici Vladimira Putina.

Hodorkovski navodi da je Putin prošlog tjedna Volodimira Zelenskog prvi put od početka potpune invazije nazvao "gospodinom". Prema njegovu mišljenju, upravo ta formulacija pokazuje da se u Kremlju možda počinje otvarati prostor za pregovore.

"Putinov vokabular uvijek otkriva njegov stvarni stav puno prije nego što donese konačnu odluku", navodi Hodorkovski.

Dodaje da obje strane trenutno ostvaruju tek minimalne pomake na bojištu te da bi svaki ozbiljniji pokušaj promjene odnosa snaga zahtijevao novu masovnu mobilizaciju, dodatni gospodarski pritisak i još represivnije mjere unutar samih država.

Prekid vatre pokazao mogućnost dogovora

Hodorkovski smatra da je nedavni prekid vatre tijekom vikenda pokazao kako Moskva i Kijev, unatoč oštroj retorici, i dalje mogu postići ograničene dogovore kada to odgovara njihovim interesima.

Prema njegovim navodima, Putin je prvi predložio primirje za 8. i 9. svibnja tijekom telefonskog razgovora s Donaldom Trumpom krajem travnja. Kremlju je bilo važno osigurati da se proslava Dana pobjede u Moskvi održi bez ometanja, dok je Trump time mogao pokazati da i dalje ima važnu ulogu u mirovnom procesu.

Hodorkovski piše da je podrška Washingtona primirju Zelenskog dovela u nezgodnu poziciju. Odbijanje prekida vatre moglo je izazvati novi sukob s Amerikancima, dok bi javno prihvaćanje Putinovih uvjeta bilo politički teško održivo.

Kako bi izbjegao takvu situaciju, Zelenski je predložio dulje primirje koje bi počelo 6. svibnja. Kremlj je taj prijedlog odbio, nastavio zračne napade na ukrajinske gradove i zaprijetio dodatnom eskalacijom ako Ukrajina pokuša ometati vojnu paradu u Moskvi 9. svibnja.

Unatoč tome, iza kulisa su se nastavili diplomatski kontakti koji su, prema Hodorkovskom, u posljednji trenutak doveli do kompromisa.

Trump je 8. svibnja objavio da su Rusija i Ukrajina pristale na trodnevni prekid vatre od 9. do 11. svibnja, kao i na razmjenu po tisuću ratnih zarobljenika sa svake strane.

Simbolična pobjeda za Zelenskog

Hodorkovski smatra da je takav dogovor odgovarao objema stranama. Putinu je omogućio održavanje parade bez otvorenog odbacivanja Trumpovih pokušaja smirivanja sukoba, dok je Zelenski prema SAD-u mogao pokazati spremnost na fleksibilnost te pritom osigurati veću razmjenu zarobljenika nego što se ranije spominjalo.

Dodaje i da je Zelenski ostvario simboličnu političku pobjedu kada je potpisao dekret kojim je praktično "odobrio" održavanje parade u Moskvi i uklonio trasu parade s popisa ukrajinskih vojnih meta.

Obje strane optuživale su jedna drugu za kršenje primirja, ali to, ističe Hodorkovski, nije dovelo do nove eskalacije sukoba. Umjesto toga, i Moskva i Kijev signalizirali su interes za nastavak mirovnih pregovora.

Hodorkovski upozorava da i dalje postoji niz otvorenih pitanja. Među njima su hoće li razmjena zarobljenika doista biti provedena u dogovorenom opsegu, hoće li se pregovori nastaviti nakon isteka primirja te ima li SAD dugoročniji plan osim privremenih prekida vatre.

Posebno ističe i Putinovu izjavu da bi prvi put prihvatio uključivanje Europe u buduće pregovore. No, skeptičan je prema ideji da bi Putinov osobni prijatelj i bivši njemački kancelar Gerhard Schröder mogao imati ozbiljniju posredničku ulogu u Europi.

Ipak, Hodorkovski zaključuje da se prvi put nakon više godina mogućnost pregovaračkog mira više ne čini potpuno nedostižnom.