CNN analiza
Rusija i Kina nisu američki saveznici. Zašto ih Trump smatra prijateljima?

Postoji tanka granica između razgovora s američkim neprijateljima i popuštanja njihovim zahtjevima
Sasvim je u redu da se predsjednici sastaju s čelnicima država koje su protivnici Sjedinjenih Američkih Država. No samiti Donalda Trumpa s autoritarnim vođama toliko su neobični zato što se prema njima odnosi kao prema prijateljima.
Ta neobična dinamika mogla bi ponovno doći do izražaja na njegovu povijesnom samitu s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji će se u četvrtak održati na jugu Kine. Trump se nada da će niz susreta s trojicom autoritarnih čelnika zaokružiti i sastankom sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong Unom, piše CNN.
Simbolika trilateralnih razgovora u Shenzhenu vrlo je snažna. Tri velike sile, od kojih svaka polaže pravo na prevlast u svojem širem geografskom okruženju, poslat će poruku dominacije koja namjerno isključuje manje i slabije države. Takva slika bila bi manje upečatljiva kada bi Trump nastupao kao vođa slobodnog svijeta koji se suprotstavlja nemilosrdnim autoritarnim čelnicima. Međutim, američki predsjednik pokazuje prezir prema američkim saveznicima, dok se istodobno divi čvrstoj vladavini Xija i Putina. Često opravdava njihove postupke ili nastoji izbjeći poteze koji bi ih mogli uznemiriti.
Prije odlaska u Aziju Trump je ustvrdio da Putin, koji ukrajinske civile zasipa dronovima i projektilima, pokazuje suzdržanost te da bi mogao biti "mnogo oštriji". Trump je također objasnio da se ne želi sukobljavati s Pekingom zbog špijunske afere povezane s naprednim poluvodičkim čipovima jer, kako je rekao, "ne želite uvrijediti Kinu neposredno prije dolaska".
Postoji tanka granica između razgovora s američkim neprijateljima i popuštanja njihovim zahtjevima. Samit u Shenzhenu mogao bi pokazati gdje završava korisna diplomacija usmjerena na smanjivanje napetosti među velesilama, a gdje počinje svojevrsno nadmetanje u autoritarnom ponašanju između dvojice moćnika i američkog predsjednika koji bi želio biti poput njih.
Kritičari Trumpu zamjeraju što više uživa u raskoši i ceremonijama nego što se usredotočuje na konkretne rezultate. Uživa u laskanjima lukavih sugovornika koji ga nastoje izmanipulirati. Njegovi sastanci s Xijem, Putinom i Kimom tijekom prvog mandata izgledali su impresivno, ali donijeli su malo konkretnih rezultata.
Ni u Shenzhenu se ne očekuju veliki pomaci. Trump kaže da bi čelnici mogli razgovarati o nuklearnom oružju, Iranu i Ukrajini. Međutim, nema mnogo strpljenja za dugotrajne pripreme i intenzivne konzultacije sa saveznicima kakve su prethodile hladnoratovskim samitima predsjednika Ronalda Reagana s posljednjim sovjetskim čelnikom Mihailom Gorbačovom.
"Je li ovaj sastanak s Putinom i Xi Jinpingom u nacionalnom interesu Sjedinjenih Američkih Država?", upitao je bivši američki veleposlanik u Kini Nicholas Burns u utorak u CNN-ovoj emisiji AC360.
"Razmislite o simbolici. Predsjednik Trump pruža ruku spasa Vladimiru Putinu, koji je gotovo pet godina izoliran zbog svoje agresije na Ukrajinu", rekao je Burns.
Iskusni američki diplomat dodao je:
"Trump obasipa Xi Jinpinga pohvalama, što je, prema mojem mišljenju, potpuno suprotno onome što bi trebao govoriti o kineskom predsjedniku, koji je protivnik Sjedinjenih Američkih Država."
Prema gotovo svim pokazateljima, osim veličine nuklearnog arsenala naslijeđenog od Sovjetskog Saveza, Rusija je slabija sila od SAD-a i Kine.
Ipak, čini se da Trump često nastoji ojačati Putinov položaj. Primjeri uključuju nedavni dogovor o kupnji ruskog dizela kojim se zaobilaze sankcije, kao i njegov poziv Putinu na samit skupine G20, koji bi se u prosincu trebao održati u Trumpovu golfskom odmaralištu u Miamiju.
No Trump, baš kao i Putin, u Shenzhenu traži osobnu potvrdu vlastite važnosti. Nakon što su mu birači na izborima za Kongres usred mandata uputili snažnu poruku nezadovoljstva, mora pokazati svijetu, ali i Amerikancima kod kuće, da nije tek predsjednik na odlasku sa sve manjim političkim utjecajem.
Kao domaćin samita, Xi može prirediti spektakl za kineske državne medije, predstavljajući se kao dominantan partner koji okuplja čelnike dviju drugih velikih sila.
Trump možda ne vidi negativne strane samita
Opasnosti samita očite su jer se države poput Ukrajine, kao i zemlje Europe i Bliskog istoka, pitaju hoće li Xi, Trump i Putin postići dogovore koji će prvenstveno odgovarati njihovim vlastitim interesima.
Ipak, postoji i argument da bi najveće svjetske nuklearne sile trebale održavati otvorene komunikacijske kanale i redovito se sastajati.
Svijet je daleko od stabilnog. Svaki od trojice čelnika uključen je u opasne regionalne sporove, od Ukrajine i Irana do Tajvana, koji bi mogli prerasti u sukobe globalnih razmjera. Produktivan samit mogao bi smanjiti napetosti na tim kriznim žarištima ili čak spriječiti utrku u nuklearnom naoružavanju u svemiru.
Kritike Trumpa prema kojima je već sama ponuda sastanka ustupak protivnicima ponekad su pretjerane. Razgovor s neprijateljima može biti znak snage.
U svojem inauguracijskom govoru, održanom u vrijeme velikih napetosti između SAD-a i Sovjetskog Saveza, predsjednik John F. Kennedy rekao je:
"Pristojnost nije znak slabosti, a iskrenost se uvijek mora dokazati. Nikada ne pregovarajmo iz straha, ali nikada se nemojmo bojati pregovarati."
Trump nije prvi suvremeni američki predsjednik koji je otvorio komunikacijske kanale s američkim neprijateljima.
Predsjednik Barack Obama ispunio je obećanje da će to učiniti, unatoč kritikama svoje suparnice na demokratskim predizborima 2008. godine Hillary Clinton, te je postigao sporazume s Iranom i Kubom. Trump je kasnije svojom oštrom politikom poništio oba diplomatska otvaranja.
Lyle Goldstein, direktor programa za Aziju pri organizaciji Defense Priorities, institutu koji zagovara suzdržaniju američku vanjsku politiku, razumije kritike prema kojima Trumpovi samiti donose atraktivne fotografije, ali malo konkretnih rezultata. Ipak, smatra da takvi susreti mogu biti korisni.
"Podržavam samite, sastanke i dijalog", rekao je Goldstein, koji također vodi Kinesku inicijativu na Sveučilištu Brown.
Dodao je da se čini kako su odnosi Trumpa i Xija doista srdačni.
"Budimo realni, osobna kemija doista je važna, a čini se da Trump i Xi razvijaju određenu međusobnu povezanost."
Takav odnos mogao bi biti presudan za izbjegavanje šireg sukoba u slučaju iznenadne krize, primjerice pomorskog incidenta u Južnom kineskom moru.
Trump je rekao da se nada i susretu s Kim Jong Unom u Kini. Postoji argument da je njegov prijateljski odnos s brutalnim sjevernokorejskim diktatorom pridonio smanjenju napetosti tijekom prvog mandata.
Međutim, njihovi sastanci nisu uspjeli zaustaviti sjevernokorejski nuklearni program, a ta staljinistička država danas raspolaže većim brojem oružja i projektila nego ikada prije.
Goldstein također smatra da bi format trilateralnog samita mogao postati korisniji ako se takvi susreti budu ponavljali idućih godina jer bi se time mogao uspostaviti okvir za redovitiji napredak.
Kako Kina doživljava oslabljenog Trumpa
Trump i Xi sastaju se u trenutku iznimno složenih odnosa između SAD-a i Kine.
Američki predsjednik umanjio je važnost izvješća prema kojima je bivši izvršni direktor Nvidije imao ljubavnu vezu s direktoricom koju su američke obavještajne službe označile kao moguću kinesku suradnicu.
Ta afera dodatno naglašava kineske pokušaje infiltracije u američki tehnološki sektor, u trenutku kada se zaoštrava utrka dviju suparničkih sila u razvoju umjetne inteligencije, koja ima goleme vojne posljedice.
Bivši američki potpredsjednik Mike Pence, koji je tu dužnost obnašao tijekom Trumpova prvog mandata, rekao je u utorak za CNN-ovu novinarku Kaitlan Collins da bi predsjednik trebao zauzeti čvrst stav.
"Iz prve sam ruke vidio odnos koji ima s predsjednikom Xijem. Mislim da ima sposobnost otvoreno razgovarati s njim i jasno mu reći što je neprihvatljivo za Sjedinjene Američke Države te koji će postupci imati posljedice", rekao je Pence.
Postoji još jedan aspekt samita u Shenzhenu o kojem Trump možda ne želi razmišljati.
Ako ne dođe do revolucije, bolesti ili smrti, Xi i Putin mogu očekivati da će ostati na vlasti još godinama.
Trump, s druge strane, ima tu nezgodnu okolnost da živi u demokraciji, i to demokraciji u kojoj su mu birači upravo uputili kritiku kakvoj njegovi autoritarni prijatelji nisu izloženi.
Ta neravnoteža mogla bi imati političke posljedice.
Kina bi se mogla odlučiti za svoju karakterističnu dugoročnu strategiju, očekujući još jednu promjenu američke politike dolaskom novog predsjednika 2029. godine.
Putin bi pak mogao zaključiti da s Trumpom na vlasti može postići povoljniji dogovor o Ukrajini nego s bilo kojim drugim američkim predsjednikom.
Kao domaćin samita, Xi će nastojati iskoristiti Trumpove političke slabosti.
"Kinezi smatraju da je Donald Trump znatno oslabljen, najprije rezultatima izbora za Kongres usred mandata, a zatim i problemima povezanima s tehnološkim pitanjima koji su se pojavili posljednjih dana", rekao je Steve Tsang, direktor Instituta za Kinu pri londonskom sveučilištu SOAS, u razgovoru s Becky Anderson na CNN Internationalu.
"To će zasigurno ohrabriti Kineze ako Donald Trump pokuša izvršiti pritisak na njih", dodao je.
Ipak, Tsang smatra da Xi neće biti nepristojan prema Trumpu jer želi održati dobre odnose s njim, "bez obzira na svoje osobne osjećaje prema Donaldu Trumpu".
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare