Što znamo o američko-iranskom mirovnom sporazumu - ovo su tri ključne točke

Donald Trump i dužnosnici u Teheranu pozdravili su trenutačni završetak rata protiv Irana, a američki predsjednik ustvrdio je da će „nafta ponovno teći s obje strane regije i prema svijetu”, piše The Guardian.

Međutim, u satima nakon objava ostalo je nejasno što je točno dogovoreno. Konačni tekst memoranduma o razumijevanju nije objavljen, a dostupno je vrlo malo informacija o ključnim pitanjima poput Hormuškog tjesnaca, iranskog nuklearnog programa i Libanona.

Trump je kasnije za New York Times izjavio da će ponovno pokrenuti vojne napade ako Teheran tijekom širih pregovora, koji bi trebali započeti u petak, ne postigne nuklearni sporazum sa Sjedinjenim Državama.

Evo što zasad znamo – i što još ne znamo.

1. Hormuški tjesnac

U nedjelju navečer Donald Trump djelovao je potpuno nedvosmisleno kada je govorio o statusu Hormuškog tjesnaca.

„Ovim putem u potpunosti odobravam otvaranje Hormuškog tjesnaca bez ikakvih pristojbi te istodobno odobravam trenutačno ukidanje pomorske blokade Sjedinjenih Država. Brodovi svijeta, pokrenite motore. Neka nafta poteče!”, izjavio je.

No samo sat vremena kasnije rekao je da je otvaranje tog ključnog plovnog puta, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte, uvjetovano potpisivanjem sporazuma predviđenog za petak te da će otvaranje biti provedeno „u svrhu uklanjanja mina”.

Ključno je da pakistanski premijer Shehbaz Sharif, koji posreduje u mirovnim pregovorima, u svojoj početnoj objavi uopće nije spomenuo Hormuški tjesnac.

S druge strane, iranska državna agencija Mehr izvijestila je da memorandum o razumijevanju predviđa ponovno otvaranje tjesnaca u roku od 30 dana prema „iranskim aranžmanima”.

Sjedinjene Države dugo su inzistirale da su neprihvatljivi bilo kakvi sustavi naplate prolaza brodovima, poput onih o kojima se navodno razgovaralo s Omanom.

Trump je prošlog mjeseca izjavio:

„Tjesnac će biti otvoren za sve. Nitko ga neće kontrolirati.”

Čelnici Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Italije – skupina poznata kao E4 – također su brzo naglasili da ponovno otvaranje mora biti bezuvjetno i uz neograničenu slobodu plovidbe.

Unatoč neizvjesnosti, cijene nafte snažno su pale nakon objave sporazuma, dosegnuvši najniže razine od početka ožujka, nedugo nakon izbijanja rata.

To se dogodilo iako stručnjaci upozoravaju da bi za obnovu pune proizvodnje energije u Perzijskom zaljevu mogli biti potrebni mjeseci ili čak godine.

Otvaranje naftnih i plinskih postrojenja složen je proces, a dio infrastrukture oštećen je u napadima dronovima.

Ostaje i pitanje hoće li brodarske kompanije i osiguravatelji smatrati prolazak kroz tjesnac dovoljno sigurnim.

2. Libanon

Jedna od glavnih točaka prijepora tijekom ranijih pregovora bila je hoće li Libanon biti uključen u sporazum.

Iranski zamjenik ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi bio je vrlo jasan:

„Proglašen je trajan i trenutačan završetak rata na svim frontovima, uključujući Libanon.”

Jednako je jasan bio i posrednik Sharif:

„Obje strane proglasile su trenutačni i trajni prestanak vojnih operacija na svim frontovima, uključujući Libanon.”

Trump, međutim, u svojim početnim objavama na Truth Socialu nije spomenuo Libanon. Usredotočio se gotovo isključivo na Hormuški tjesnac.

To bi moglo biti teško prihvatljivo Izraelu, koji nije bio uključen u američko-iranske mirovne pregovore i nije odmah reagirao na vijest o sporazumu.

Premijer Benjamin Netanyahu ima i vlastite unutarnjopolitičke razloge za nastavak sukoba s Iranom i njegovim saveznicima, uključujući Hezbolah u Libanonu.

Daljnje vojne akcije mogle bi ugroziti svaki dogovor između Washingtona i Teherana.

Raniji planovi da sporazum bude objavljen u nedjelju propali su nakon izraelskog napada na Bejrut, u kojem je uništena zgrada u južnim predgrađima grada, pri čemu su tri osobe poginule, a šest ih je ranjeno.

Trump je za Axios izjavio da je taj napad „odgodio potpisivanje za nekoliko sati”.

Trump i Netanyahu više su puta ulazili u sukobe zbog izraelskih operacija u Libanonu. Prije dva tjedna Trump ga je navodno nazvao „jebeno ludim” nakon napada na Bejrut te dodao:

„Bio bi u zatvoru da nije mene.”

Nakon najnovijeg napada ovog vikenda rekao je da Netanyahu „nema nikakvu prosudbu”.

3. Iranski nuklearni program

Prema svim procjenama, sudbina iranskog nuklearnog programa – jednog od glavnih razloga koje je Trump naveo za rat – nije riješena ovim sporazumom.

Predsjednik je ponovno ponovio svoje obećanje:

„Iran nikada neće imati nuklearno oružje.”

No visoki pakistanski dužnosnici rekli su za Associated Press da će se nuklearni pregovori nastaviti tijekom sljedećih 60 dana.

Trump je također za New York Times izjavio da bi Iran mogao ponovno postati meta američkih napada ako ne postigne nuklearni sporazum.

U zajedničkoj izjavi država E4 – Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Italije – ponovljene su Trumpove riječi:

„Spremni smo ukinuti relevantne sankcije kao odgovor na jasne i provjerljive korake Irana u vezi s njegovim nuklearnim programom.”

Iran već dugo tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo mirnodopski.

Teheran se zasad nije javno obvezao odreći obogaćenog urana za koji se vjeruje da je pohranjen u trima nuklearnim postrojenjima teško oštećenima u prošlogodišnjim američkim napadima.

Trump se nalazi pod snažnim političkim pritiskom da postigne bolji sporazum od onoga koji je sam odbacio tijekom svog prvog mandata.

Tada je povukao SAD iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, koji je administracija Baracka Obame postigla s Iranom i drugim silama.

Taj je sporazum predviđao ukidanje sankcija u zamjenu za ograničenja iranskog nuklearnog programa i međunarodne inspekcije.

Iran je nakon američkog povlačenja ubrzao obogaćivanje urana i proizveo više od 400 kilograma materijala gotovo vojne čistoće.

Sudbina tog urana vjerojatno će biti jedno od ključnih pitanja tijekom predstojećih pregovora.

Republikanski senator Lindsey Graham poručio je u nedjelju da će „vrlo pažljivo pratiti” nadolazeće nuklearne pregovore.