Bušić: Ni Istra ni Našice nemaju transparentne podatke o analizama gospićkog otpada

Predsjednik tog Znanstvenog vijeća akademik Goran Durn istaknuo je da je upravo to tijelo HAZU prije dva mjeseca dalo izjavu o odlaganju otpada i održavanju okoliša kojom se htjela istaknuti važnost i nužnost sanacije otpada, ali i ukazati na slabosti u sadašnjem sustavu. Pojasnio je i kako je sada namjera okupiti stručnjake na okruglom stolu koji će u otvorenoj raspravi ponuditi nova rješenja.

''Cilj bi u konačnici bio donošenje zaključaka koji su relevantni i koji bi trebali ukazati kako zaista treba biti uloga znanosti i struke u donošenju odluka u gospodarenju otpadom, a koji su važni za društvo u cjelini'', kazao je Durn.

Anić Vučinić: Nedostaje jedna energana i jedno odlagalište opasnog otpada

Profesorica na Geotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica stručnog tima za vještačenje opasnog otpada u Gospiću Aleksandra Anić Vučinić naglasila je da su slučaj Gospić i problemi vezani uz ostala odlagališta opasnog otpada stvorili potrebu da se struka značajnije aktivnije uključi u procese odlučivanja i rješavanja problema.

Po njezinim riječima, primjeri poput aktualne situacije u Gospiću dodatno su otvorili pitanje odnosa institucija, struke i javnosti te pokazali koliko brzo stručna i okolišna pitanja mogu prerasti u širi društveni problem. Takve situacije, ocijenila je, ukazuju na potrebu jasnijeg definiranja uloge stručnjaka u procesima odlučivanja, ali i odgovornosti institucija koje stručne spoznaje trebaju pretvoriti u pravodobne i razumljive javne politike. Pritom je, dodala je, važno jasno razgraničiti uloge jer zadaća znanosti i struke jest neovisno utvrđivati činjenice, procjenjivati rizike i predlagati stručno utemeljena rješenja, dok odgovornost za pravodobno donošenje i provedbu odluka pripada nadležnim institucijama. Kao ''gorući'' problem u sektoru gospodarenja otpadom istaknula je nedovoljnu infrastrukturu.

''Nedostaju nam postrojenja za obradu opasnog otpada, znači prvenstveno jedna energana, odnosno spalionica za opasni otpad i jedno odlagalište opasnog otpada. Za razinu Hrvatske to bi bilo sasvim dovoljno da možemo zbrinuti naš otpad, znači ne tuđi - nego ono što mi proizvodimo'', kazala je.

Bušić: Ni Istra ni Našice nemaju transparentne podatke o analizama gospićkog otpada

Postupke sanacije ilegalnog deponija u Gospiću nije htjela komentirati budući da je angažirana kao vještakinja, no o tome je govorio Vjeko Bušić - jedan od istaknutijih predstavnika Građanske inicijative „Gospić je naš dom''.

''U tijeku je postupak odvoženja neopasnog otpada u vrećama prema Istri i Našicama. Upozoravali smo da nam je bitno da taj postupak bude transparentan, no nažalost – niti Istra niti Našice nemaju transparentne podatke o analizama tog otpada'', kazao je Bušić. Poručio je i kako u GI ''Gospić je naš dom'' čekaju daljnje odluke iako ističu da nisu zadovoljni te ocjenjuju da je postupak netransparentan i da struka nije dovoljno uključena.

Stručnjak za gospodarenje otpadom, tehnologije obrade otpada i kružno gospodarstvo profesor Renato Šarc govorio je o austrijskim modelima zbrinjavanja i gospodarenja otpadom u kojima je jasno definirana uloga politike, znanosti, struke i zainteresirane javnosti.

''Struka i dionici definiraju dugoročni smjer, a politika donosi odluku. Provedba postaje infrastrukturni projekt, a ne dnevnopolitička tema'', kazao je Šarc. U uvodu okruglog stola govorili su i Redoviti profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivica Kisić te sociolog Ivan Perkov.

"Dio opasnog otpada zbrinjava se na neprimjeren način"

Umjesto zaključka, u uvodu okruglog stola istaknute su poruke s gotovo istovjetnog skupa HAZU održanog još u veljači 2014. Cjelovit sustav gospodarenja otpadom ne može se bazirati na preferiranju jednog elementa sustava već se svi segmenti moraju razvijati i biti primjereno zastupljeni, bilo je istaknuto još 2014.

''Problemi s trenutačnim načinom zbrinjavanja opasnog otpada je što se otpad gomila, dio opasnog otpada zbrinjava se na neprimjeren način, dio se izvozi, a cijene koje treba platiti za izvoz rastu. Nužno je na transparentan način započeti edukaciju i informiranje te steći povjerenje stanovništva oko odabira najboljih tehnologija za zbrinjavanje opasnog otpada. Edukacija je nužna te Ministarstvo treba u suradnji sa znanstvenom zajednicom preuzeti inicijativu u tom pogledu'', bila je zaključna poruka tog skupa.