Oglas

GI "GOSPIĆ JE NAŠ DOM"

Bušić o otpadu u Gospiću: Nije uklonjen ni gram! Ministarstvo i Fond ne znaju što rade

Novi problemi sa sanacijom opasnog otpada u Gospiću izazvali su dodatnu zabrinutost među građanima. Nakon proširenja istrage i novih uhićenja, postupak javne nabave za uklanjanje dijela otpada ponovno je doveden u pitanje, a Vjekoslav Bušić iz Inicijative "Gospić je naš dom" upozorava da dosadašnji način postupanja nadležnih institucija ne daje razloga za optimizam.

Oglas

Gostujući u Pregledu dana s Bornom Šmerom, Bušić je rekao da ga najnoviji razvoj događaja nije iznenadio.

"Nažalost, ovo je zapravo očekivano. Znali smo, čim su izvršena nova uhićenja, odnosno proširena istraga na određene pravne i fizičke osobe, da će ovaj postupak javne nabave propasti."

Podsjetio je da su dosadašnji pokušaji javne nabave za sanaciju otpada završavali neuspješno, a odgovornost za to pripisuje Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te nadležnom ministarstvu. Smatra da su problemi bili predvidljivi na temelju informacija koje su ranije objavljene u medijima.

Borna Šmer, Vjekoslav Bušić
N1

"Svi dosadašnji postupci javne nabave od strane Fonda pokazali su se neuspješnima, što zbog pogrešnog istraživanja tržišta, što zbog odabira onih ponuditelja koji su već bili u javnosti. Kroz medije, s vrlo točnim podacima iz istrage koji su procurili, sve se ovo moglo očekivati."

Bušić smatra da ponavljanje neuspješnih postupaka pokazuje kako nadležne institucije nisu uspjele organizirati učinkovitu sanaciju. Pritom upozorava da se, prema njegovim riječima, zanemaruju preporuke stručnjaka Geotehničkog fakulteta.

"Mislim da je ovo, nakon toliko bezuspješnih pokušaja sanacije, dokaz njihove prave nezainteresiranosti, a čak bih rekao i nesposobnosti da bilo koji postupak nabave oko opasnog otpada pravilno i uspješno provedu."

Prema podacima koje je iznio, na lokaciji se nalazi između 33.000 i 34.000 tona zakopanog opasnog otpada, dok se dodatnih 4500 tona odnosi na otpad za čije je uklanjanje ponovno propao postupak javne nabave.

Inicijativa zato traži promjenu pristupa sanaciji i hitno uklanjanje otpada s postojeće lokacije, prije provođenja detaljnijih analiza i određivanja konačnog načina zbrinjavanja.

"Moramo poslušati upozorenja iz nalaza i mišljenja Geotehničkog fakulteta. Moramo se fokusirati na to da izvor onečišćenja, a to je upravo zakopani opasni otpad u količinama od 33.000 do 34.000 tona, i ovih 4500 tona za koje je sada ponovno propao postupak javne nabave, čim prije uklonimo s lokacije."

"Cjelokupni opasni otpad treba čim prije ukloniti"

Objasnio je da Inicijativa predlaže premještanje otpada u kontrolirane uvjete, gdje bi bio zaštićen nepropusnim folijama i, prema potrebi, smješten u odgovarajuće spremnike. Tek nakon toga trebalo bi provesti detaljne analize kako bi se utvrdilo koji se dio otpada može zbrinuti kao neopasan, koji zahtijeva poseban tretman, a koji se može spaliti, ponovno uporabiti ili odložiti na odlagalište opasnog otpada.

"Rekli smo, što su potvrdili svi stručnjaci, da taj cjelokupni opasni otpad treba čim prije ukloniti s lokacije u sigurne uvjete, gdje će se staviti na nepropusne folije s donje i gornje strane, po potrebi u nekakve spremnike, i onda će se tamo dalje provoditi postupak sanacije."

Podsjeća da je Inicijativa na prosvjedu postavila rok od tri mjeseca za uklanjanje otpada. Smatra da bi se njegovim premještanjem smanjio rizik od daljnjeg onečišćenja te omogućilo dovoljno vremena za stručnu provedbu sanacije.

"U tom slučaju nećemo imati rizik da će se dalje ugroziti okoliš i zdravlje ljudi protekom vremena. Imat ćemo dovoljno vremena da na kvalitetan i stručan način, bez ugroze za okoliš i zdravlje ljudi, provodimo daljnji postupak sanacije."

Posebno je kritizirao činjenicu da, prema njegovim tvrdnjama, s lokacije još nije uklonjena nijedna količina opasnog otpada.

"Mislim da se sada doista pokazalo da sve predugo traje. Činjenica da do danas nije uklonjen niti gram opasnog otpada, a vidimo da na ovaj način kako to rade Fond i Ministarstvo neće biti uklonjen niti u 2026., ne daje nam nikakvu vjeru u ovakav način sanacije."

"Slušamo suprotno u odnosu na prošlu godinu"

Odgovarajući na pitanje voditelja postoje li u Hrvatskoj tvrtke koje mogu provesti sanaciju ili nadležne institucije očekuju nešto što tržište ne može ponuditi, Bušić je ponovno kritizirao postupanje Fonda i Ministarstva.

"Rekao bih da je jedino što se do sada dokazalo to da Ministarstvo i Fond ne znaju što rade."

Podsjetio je na javnu tribinu održanu u Gospiću u studenome 2025., kada su predstavnici Fonda, prema njegovim riječima, tvrdili da se sav otpad može zbrinuti u Hrvatskoj. Međutim, tijekom ove godine iznosili su drukčije informacije.

"Fond nas je na javnoj tribini u studenome 2025. u Gospiću, kada je već znao sve analize koje su mu potrebne za ovaj otpad, uvjeravao da se cijeli ovaj otpad može zbrinuti u Hrvatskoj. Ove godine čuli smo potpuno suprotno, da se cijeli ovaj opasni dio otpada odjednom ne može zbrinuti u Hrvatskoj."

Dodao je da su nadležni još krajem prošle godine govorili o istraživanju tržišta, dok su upiti potencijalnim izvođačima izvan Hrvatske, prema njegovim informacijama, poslani tek u srpnju ove godine, na približno 60 adresa.

"Uvjeravali su nas kako će sve ići prema planovima. Nijedan njihov dosadašnji plan nije se ostvario."

Bušić je iznio i niz primjedbi na dosadašnje radove na lokaciji. Tvrdi da se prekrivanje otpada provodilo uz odstupanja od predviđenog plana sanacije, koji je, kako kaže, i sam bio predmet stručnih kritika zbog nedovoljno precizno određenih postupaka.

Posebno je upozorio na izostanak orošavanja terena tijekom suhih, toplih i vjetrovitih dana, kada postoji mogućnost širenja čestica s lokacije.

Odgovarajuća mjerna stanica nije bila postavljena

"Vidimo da se ovo prekrivanje radilo mimo samog propisanog plana sanacije, koji je ionako već izložen mnogobrojnim kritikama jer je neodređen, u nekim dijelovima paušalan i tako dalje. Kada su bili najvjetrovitiji i najsušiji dani, kada je bilo toplo, nije se vršilo orošavanje tog terena."

Kao još jedan primjer loše pripreme naveo je postavljanje mjerne stanice za praćenje kvalitete zraka. Prema njegovim riječima, iako se mjesecima znalo da će se provoditi radovi koji uključuju iskopavanje dijela zakopanog otpada, odgovarajuća mjerna stanica nije bila postavljena prije njihova početka.

Objasnio je da je prema prvotnom planu županijske javne nabave stanica trebala biti postavljena tek u studenome, kada bi radovi na prekrivanju otpada već bili završeni.

"Zamislite, još uvijek do početka tih radova nisu imali mjernu stanicu zraka. Onda se po redovnoj javnoj nabavi koju provodi Županija ta stanica trebala postaviti tek u studenome ove godine, kada bi zapravo to prekrivanje već bilo gotovo."

Tvrdi da je stanica postavljena tek nakon upozorenja Inicijative, približno 15 do 20 dana nakon početka radova. Kritizirao je i zaključke o kvaliteti zraka koji su, prema njegovim riječima, izneseni na temelju vrlo kratkog razdoblja mjerenja.

"Onda, kad smo upozorili na sve te propuste, odjednom su brže-bolje postavili tu stanicu zraka, ponovno 15 ili 20 dana nakon započetih radova, i onda uvjeravaju javnost da se nakon jednog ili dva dana mjerenja može sa sigurnošću reći kakva je kvaliteta zraka."

Bušić je pritom upozorio da se, prema propisima na koje se poziva, za referentno utvrđivanje i tumačenje kvalitete zraka na određenom području koristi razdoblje od godinu dana.

Smatra da takvo postupanje pokazuje kako su se odluke donosile bez odgovarajuće pripreme, a dio aktivnosti povezuje s nastojanjem nadležnih da umanje političku štetu nastalu zbog problema sa sanacijom.

"Sve nam to zapravo ukazuje na to da se sve radi na brzinu, u svrhu saniranja vlastite političke štete, a da sve pripremne radnje nisu bile dobro osmišljene niti dobro provedene."

"Ukupna količina otpada iznosi između 39.000 i 40.000 tona"

Upozorio je da nepravilno izvođenje radova može predstavljati dodatni rizik za okoliš i stanovništvo.

"Upravo zato upozoravamo da je opasnost od provođenja nestručne sanacije jednako velika kao što je opasan ovaj otpad koji se nalazi u tlu."

Prema njegovim riječima, ukupna količina otpada koji bi trebalo hitno premjestiti iznosi između 39.000 i 40.000 tona, kada se zakopanom i površinski odloženom otpadu pribroji još približno 1500 tona opasnog otpada u silosu.

"Mislim da pod hitno moramo naći načina da u što skorijem roku cjelokupni ovaj opasni otpad od 39.000 do 40.000 tona, s obzirom na to da imamo još 1500 tona opasnog otpada u silosu, iskopamo i premjestimo u sigurne uvjete."

Takvo rješenje, smatra, omogućilo bi zaštitu okoliša i zdravlja stanovnika, ali i očuvanje ugleda Like kao regije. Naglasio je da, prema njegovoj ocjeni, ugled Like zasad nije narušen, ali da bi dugotrajno nerješavanje problema moglo imati negativne posljedice.

"To je jedina garancija i ljudima i okolišu i zaštiti brenda Like, koji na svu sreću do sada nije ugrožen, ali postoji opasnost da će s protekom vremena možda biti ugrožen. Jedini cilj je da se izvor onečišćenja čim prije makne."

Na kraju je otkrio što očekuje od najavljenog pregovaračkog postupka javne nabave, kojim bi se pokušao pronaći izvođač za uklanjanje otpada.

"Nakon svega ovoga što se događa, očekivanja nisu velika. Znamo da se cijena ne smije mijenjati. Vidjeli smo i sada da je izabrana grupa izvođača koja je premašila vrijednost nabave skoro za duplo i taj je postupak propao."

Podsjetio je da su i raniji postupci u kojima je sudjelovala ista grupa ponuditelja završavali neuspješno. Zbog toga sumnja da će novi postupak, iako se provodi po ubrzanoj pregovaračkoj proceduri, donijeti drukčiji rezultat.

"Sanacija se mora temeljiti na stručnim procjenama i pravilima struke"

"Doista ne vidim na koji način možemo imati povjerenje da će i sljedeći postupak javne nabave, ubrzani i pregovarački, ali to je također postupak javne nabave, ovaj put biti uspješno proveden."

Ponovio je da bi prioritet trebao biti uklanjanje neposrednog izvora potencijalnog onečišćenja, nakon čega bi se otpad mogao detaljno analizirati i zbrinjavati u kontroliranim uvjetima.

"Mislim da bi doista bilo najlogičnije i najsigurnije provesti ovaj postupak u svrhu otklanjanja opasnosti, a onda, sa sigurnošću da neće doći do onečišćenja okoliša i ugrožavanja zdravlja ljudi, u sigurnijim uvjetima, s folijama i spremnicima, provoditi detaljne analize."

Zaključio je da se sanacija mora temeljiti na stručnim procjenama i pravilima struke, a ne na odlukama koje, prema njegovu mišljenju, dosad nisu dale rezultate.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama