Ekonomski analitičar o ubrzanju inflacije: "Dobra vijest, porast je relativno minimalan"

Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu je ponovno ubrzala nakon tri mjeseca usporavanja. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosila je 4,1 posto na godišnjoj razini, dok je u srpnju bila 3,9 posto. Na mjesečnoj razini cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju porasle su 0,3 posto.

Najviše su pritom porasle cijene energije, i to za 17,4 posto. Cijene usluga bile su više 7,2 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana na godišnjoj razini porasle 0,1 posto. Na mjesečnoj razini cijene hrane, pića i duhana bile su 0,2 posto niže.

Vedriš kaže da je ponovno ubrzanje inflacije relativno malo, osobito ako se uzme u obzir da su tijekom ljetnih mjeseci, kada je turistička sezona u punom zamahu, stope inflacije znale biti i više.

"Dobra vijest, ako se može reći, jer je porast inflacije relativno minimalan, ali ne zaboravite da u ovim ljetnim mjesecima, kada je turizam,, obično je stopa inflacije znala i više porasti", kazao je.

Dvije kategorije koje posebno utječu na kretanje inflacije

Prema njegovu mišljenju, na kretanje inflacije trenutačno posebno utječu dvije kategorije – hrana i energija. Dok se cijene hrane uglavnom stabiliziraju, energija snažno poskupljuje.

"Hrana stagnira, energija je drastično porasla i vrlo vjerojatno daljnji trend inflacije će prvenstveno ovisiti o energetskoj situaciji", naveo je Vedriš.

Vedriš upozorava da pritom ne treba zanemariti činjenicu da su cijene hrane u Hrvatskoj već na visokoj razini nakon snažnog rasta tijekom prethodne godine.

"Ovo je ovaj puta jedna korektna vijest da je hrana rasla svega 0,3 posto, ali ne zaboravimo da su u proteklih godinu dana cijene hrane drastično rasle."

'Cijena hrane opterećuje kućne budžete'

Iako su aktualni mjesečni podaci nešto povoljniji, Vedriš ističe da je razina cijena hrane u Hrvatskoj visoka u usporedbi s drugim zemljama te da takva situacija snažno opterećuje kućne proračune.

"Tako kad se usporedimo s referentnim krugom drugih zemalja, kod nas je objektivno razina cijene hrane vrlo visoka i to na kućne budžete, gdje ona čini negdje više od jedne trećine."

Kada se tome pribroje režije, odnosno troškovi energije, te gorivo, riječ je, kaže, o kategorijama koje zauzimaju velik dio prosječnog osobnog dohotka.

"Kompenzacija naglog rasta cijene energetike ostvarena je relativnom stabilnošću na visokoj razini cijene hrane", govori.

'Država ima prostor za reakciju'

Govoreći o snažnom rastu cijena energije, Vedriš smatra da država ipak ima određene mehanizme kojima može ublažiti njegov učinak. Iako Hrvatska ne može utjecati na geopolitičke okolnosti koje određuju cijene energenata, može utjecati na dio strukture cijene goriva. "Možemo utjecati na ono što čini strukturu cijene goriva", kazao je.

Tijekom ljetnih mjeseci, kaže, u prvi plan dolaze cijene benzina, dizela i plavog dizela, dok se tijekom zimskih mjeseci snažniji energetski udar očekuje kroz plin i naftu.

Vedriš pritom podsjeća da velik dio cijene goriva čine porezi i trošarine. "U grubo rečeno, u svakoj cijeni, vidite ovdje aute, u njihovom rezervoaru je negdje pola uzela država za cijenu goriva, a drugu polovicu rafinerije, logistika i tako dalje."

Plivajuće trošarine

Prema njegovim riječima, upravo bi plivajuće trošarine mogle biti jedan od načina da se ublaži prijenos rasta cijena energenata na ostale proizvode.

"PDV i trošarine čine gotovo 50 posto i tu postoji taj instrument plivajućih trošarina, gdje najprije država snižava svojom odlukom trošarine, a ukoliko je kriza, situacija temeljem odluke Europske unije, njihovog odobrenja, trošarine se mogu i sniziti iznad tog daljnjega praga", komentirao je ekonomski analitičar.

'Vlada mora zaštititi domaću poljoprivredu'

Vedriš se osvrnuo i na mogući utjecaj suše na cijene hrane. Smatra da bi posljedice nepovoljnih vremenskih uvjeta mogle biti vidljive kroz žetvu, sjetvu i zalihe hrane, što bi se moglo odraziti i na cijene.

Kada je riječ o odgovoru države, vidi dvije ključne razine djelovanja. "Vlada mora učiniti sve da zaštiti domaću poljoprivrednu proizvodnju, jednokratno sada sa saniranjem dijela šteta, smanjivanjem prinosa, uroda i tako dalje", rekao je.

Dugoročno bi, smatra, trebalo uspostaviti drukčiji sustav upravljanja vodama, no riječ je o pitanju koje se ne može riješiti u nekoliko mjeseci.

"Dugoročno gledano mora će se potpuno drugačije sistem upravljanja vodama uspostaviti, ali to nije tema za tri mjeseca ili šest mjeseci. Vlada mora zaštititi poljoprivredne proizvođače."

Unatoč mogućem rastu pojedinih cijena, Vedriš ne očekuje da bi nedostatak hrane iz uvoza trebao izazvati dramatičan rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda.

"Što se tiče ulaznih cijena, nešto će poskupjeti, ali u svijetu još uvijek postoji višak hrane, pogotovo na razini Europske unije, tako da udar koji bi bio iz uvoza neće biti presudan, niti će podići razinu cijena enormno."

"Hrvatska glavna briga će biti zaštititi od voćarstva, povrćarstva, vinogradarstva, naravno i svinjogojstva, zaštititi domaću proizvodnju, jer to su ljudi, ako ih zaštitite danas, oni su živi i sutra."

Upozorio je i na dugoročne posljedice nestanka domaće poljoprivredne proizvodnje.

"Ako jednom nestane ta poljoprivredna proizvodnja, ona se vrlo teško obnavlja, a te ljude koji su dragocjeni, sutra ćete vidjeti u Njemačkoj ili Austriji, ne u Hrvatskoj. I to je ono što je najpogubnije", rekao je Vedriš za N1.