"Ne možemo tražiti od poljoprivrednika da bude proizvođač, čuvar parcela, održavatelj i financijer..."

HPK smatra kako to nije borba protiv lovaca, nego borba za pravo poljoprivrednika da na svojoj zemlji proizvode hranu, naveli su u priopćenju objavljenom u ponedjeljak.

"Ako Hrvatska želi više domaće hrane, veću proizvodnju i konkurentnu poljoprivredu, onda mora zaštititi čovjeka koji tu hranu proizvodi. Ne možemo tražiti od poljoprivrednika da bude proizvođač hrane, čuvar svojih parcela, održavatelj kilometara električnih ograda i financijer zaštite od divljači - sve u isto vrijeme", poručili su.

Smatraju kako se odgovornost za brojnost divljači ne može prebaciti na onoga tko njome ne upravlja.

"Poljoprivrednik mora zaštititi ono što može kontrolirati, lovoovlaštenik mora odgovorno upravljati onim čime gospodari, dok država mora osigurati da sustav funkcionira. I to je jedino održivo rješenje“, istaknuli su.

Predsjednik HPK Željko Mihelić napominje kako rasprava o novom Zakonu o lovstvu za hrvatske poljoprivrednike nije samo pitanje lovstva, nego pitanje zaštite njihove proizvodnje, prihoda i opstanka na zemlji.

"HPK ne traži ukidanje lovstva i ne traži sukob s lovcima. Tražimo odgovoran i pravedan sustav u kojemu svatko odgovara za ono što može kontrolirati. Poljoprivrednik kontrolira način na koji obrađuje svoje zemljište i ne određuje brojnost divljači“, rekao je Mihelić.

HPK, kako su naveli, inzistira na pet ključnih zahtijeva.

Traže da poljoprivredna proizvodnja bude zaštićena, odnosno da upravljanje divljači ne smije onemogućavati redovitu poljoprivrednu proizvodnju, da postupak utvrđivanja štete mora biti brz, transparentan, stručan i nepristran, da poljoprivrednik mora unaprijed znati koje mjere mora poduzeti, odnosno da kriteriji moraju biti tehnički i ekonomski provedivi.

Među zahtjevima je i taj da odgovornost za brojnost divljači mora biti na onom tko njome gospodari, tj. da poljoprivrednik ne može odgovarati za brojnost divljači koju ne kontrolira te da sustav mora mjeriti rezultat, odnosno ukoliko se štete ponavljaju i rastu, mora se preispitati učinkovitost gospodarenja divljači, a ne samo tražiti dodatne mjere od poljoprivrednika.

Iz HPK naglašavaju kako ne traže privilegiran položaj za poljoprivrednike već jasne i razmjerne kriterije odgovornosti.

"Ako se od poljoprivrednika traži dokaz da je poduzeo sve razumne mjere, onda sustav mora moći pokazati i što je učinio onaj tko gospodari divljači. Ako se od poljoprivrednika traži ulaganje u zaštitu, mora se jasno znati zašto je to ulaganje potrebno i tko ga financira. Ako se štete nastavljaju unatoč provedenim mjerama, sustav mora reagirati. Ne može se uvijek dodavati nova obveza poljoprivredniku kao odgovor na problem koji nije proizveo poljoprivrednik", istaknuli su.