Jakopović iz HPK: Trgovački lobi je jači od poljoprivrednog, ne možemo proizvoditi po tako niskim cijenama

Domaće svinjogojstvo suočava se s jednom od najvećih kriza posljednjih godina, a proizvođači upozoravaju da afrička svinjska kuga, višak svinja na europskom tržištu i pritisak jeftinog uvoza ozbiljno ugrožavaju opstanak sektora.

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorava da je stanje u svinjogojstvu postalo neodrživo te od države traži hitne mjere kako bi se zaustavio daljnji pad proizvodnje i gašenje domaćih farmi.

O toj je temi u emisiji Novi dan govorio Mladen Jakopović iz HPK-a, koji se osvrnuo na novo širenje afričke svinjske kuge (ASK).

"Ljetni mjeseci ponovno donose širenje afričke svinjske kuge. To je iz godine u godinu aktualna tema. Uvijek je prisutan ljudski faktor, a i ranije smo upozoravali da upravo on predstavlja velik rizik za širenje ASK-a. Međutim, ne smijemo zanemariti ni druge čimbenike, prije svega divlje svinje.

Ministar Vlajčić jučer je održao sastanak s predstavnicima Hrvatskog lovačkog saveza i ozbiljnije se pristupilo pitanju smanjenja populacije divljih svinja na biološki minimum jer ih je zaista previše. Poljoprivrednici to najbolje vide – uništavaju usjeve, dolaze nadomak gradova, pa čak i ulaze u njih. Treba pokušati svesti na minimum sve uzroke koji utječu na teško stanje u svinjogojstvu. Uz to, cijeli sektor dodatno pogađa veliki višak svinja u Europi i onemogućen izvoz u Kinu. Sve to negativno utječe na tržište jer su cijene na burzama daleko ispod jednog eura, što je katastrofa za svinjogojstvo", rekao je Jakopović.

'Poljoprivredu smo godinama shvaćali neozbiljno"

Govoreći o stanju u stočarstvu, istaknuo je da problemi nisu prisutni samo u Hrvatskoj.

"Stanje je loše u cijeloj Europi, ne samo u Hrvatskoj. Poljoprivredu smo godinama shvaćali neozbiljno, iako je zajednička poljoprivredna politika nakon Drugog svjetskog rata bila ključna kako Europa više nikada ne bi ostala gladna. Tada se ulagalo mnogo novca kako bi stanovništvo imalo dovoljno hrane. Danas je trgovački lobi jači od poljoprivrednog. Mi ne možemo proizvoditi po tako niskim cijenama jer su troškovi rada, standardi i ostali troškovi u Europi znatno viši nego u trećim zemljama. Pritisak robe iz trećih zemalja toliko je velik da morate raditi goleme količine uz minimalnu zaradu, a mi u Hrvatskoj to ne možemo.

Nemamo tako posložen sustav i svake godine gubimo konkurentnost. Umjesto da napredujemo, sve više zaostajemo. Tu leže glavni problemi poljoprivrede. Tako je u cijeloj Europi, ne samo kod nas. Ne možemo proizvoditi po cijenama koje tržište traži zbog pritiska trgovačkog lobija. Ili će se cijela Europska unija odlučiti zaštititi od uvoza ili će sve prepustiti tržištu, ali za deset ili petnaest godina ne znam tko će u Europi uopće opstati u proizvodnji", rekao je.

Dodao je da je Hrvatska na europskom tržištu vrlo mali proizvođač. "Mi smo mali otočić s proizvodnjom manjom od jedan posto ukupne proizvodnje u Europskoj uniji i potpuno smo zanemarivi na zajedničkom tržištu, a i sama Europska unija je mala u odnosu na ostatak svijeta. Proizvodimo kvalitetniju hranu od velikog dijela onoga što dolazi iz trećih zemalja. Ako se na razini Bruxellesa ne zaštitimo, ne piše nam se dobro. Jednostavno, ne možemo proizvoditi hranu po cijenama po kojima dolazi uvezena iz trećih zemalja", poručio je.

Problem je i višak žitarica

Jakopović je upozorio i na teško stanje u ratarstvu, posebno zbog niskih otkupnih cijena žitarica.

"Naša ratarska proizvodnja vrlo je kvalitetna, ali proizvodimo znatno više nego što nam je potrebno. Imamo suficit od 200 do 300 posto na godišnjoj razini, a ove godine očekujemo više od milijun tona žitarica, dok nam treba oko 400.000 tona. Nedostaje nam prerada tih žitarica. Potrebni su skladišni kapaciteti, prerada i ulaganja u proizvodnju s većom dodanom vrijednošću, primjerice u proizvodnju durum pšenice. Tržište je takvo da zemlje izvan Europske unije, poput Ukrajine te država Sjeverne i Latinske Amerike, imaju vrlo dobre prinose i velike količine žita.

To stvara pritisak na burzama, a i u Hrvatskoj imamo višak. Naša tradicionalna tržišta, poput Italije, Slovenije i Austrije, radije će kupiti jeftinije žito iz Ukrajine, pa naši ratari ostaju bez tržišta, a cijena stalno pada. Istodobno su ulazni troškovi porasli za 150 do 200 posto, dok je cijena pšenice porasla tek oko 30 posto. Takva proizvodnja nije održiva. Moramo ulagati u velika skladišta i preradu kako ne bismo uvozili kruh i pekarske proizvode te tako stvarali dodatnu vrijednost", kazao je.

'Velik dio novca nije završio u razvoju poljoprivrede'

Komentirao je i problem rascjepkanosti poljoprivrednih površina te način na koji su korištena sredstva namijenjena poljoprivredi.

"Izgleda da je u poljoprivredu uložen golem novac, ali treba razlikovati koliko je sredstava otišlo u investicije, a koliko u razne potpore. Manje od 50 posto završilo je u samoj poljoprivredi. Velik dio novca uložen je u infrastrukturu poput škola, DVD-ova i drugih projekata, a ne u razvoj i unapređenje poljoprivrede kao gospodarske grane.

Rascjepkanost zemljišta dijelom je posljedica mentaliteta, a dijelom političkih odluka. Trebamo odlučiti hoćemo li na neki način potaknuti vlasnike da zemljište stave u funkciju. Puno je privatnog zemljišta zapušteno, a ljudi često ni ne znaju gdje se njihove parcele nalaze. Vjerojatno nema drugog rješenja osim uvođenja poreza na zemljište koje nije u funkciji.

Drugi je problem utvrđivanje vlasništva. Katastarske knjige vraćene su u gruntovnice i na terenu je nastao potpuni kaos. Pojavili su se vlasnici od prije mnogo godina, zadruge koje više ne postoje 150 godina, postoje problemi s upisima i utvrđivanjem tko zemljište koristi, iako Zakon o poljoprivrednom zemljištu propisuje da ono mora biti u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Isprepleće se nekoliko zakona koji nisu međusobno usklađeni. Ako neki gradonačelnik uđe u sukob s lokalnim vlasnicima zemljišta, izgubit će izbore", rekao je Jakopović.