Hrvatska čuva robne zalihe na 357 tajnih lokacija, ali nema onog ono što bi u kriznim situacijama moglo biti ključno

Prema podacima iz Izvješća o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2025. godinu, koje je objavljeno prošlog tjedna, postojeće rezerve trebale bi omogućiti osnovnu opskrbu za približno 50.000 građana tijekom razdoblja od 15 do 60 dana.

Robne zalihe namijenjene su izvanrednim okolnostima u kojima bi redovita opskrba stanovništva mogla biti ozbiljno poremećena ili potpuno prekinuta. Njihova je svrha osigurati dostupnost osnovnih potrepština u kriznim situacijama.

U rezervama nema lijekova ni sanitetskog materijala

Posebno zabrinjava podatak da država, prema objavljenom popisu, u robnim rezervama nema lijekova, sanitetskog i medicinskog materijala, kao ni medicinske opreme i potrepština potrebnih za hitno zbrinjavanje pacijenata u bolnicama, piše novinar Jutarnjeg lista Krešimir Žabec.

Riječ je o kategorijama koje bi trebale biti dio državnih zaliha jer je njihovo osiguravanje propisano zakonom.

Takav nedostatak otvara pitanje spremnosti sustava za izvanredne okolnosti, osobito u situacijama u kojima bi zdravstvene ustanove morale istodobno zbrinjavati velik broj ozlijeđenih ili oboljelih, a redoviti opskrbni lanci bili prekinuti.

Iako Hrvatska raspolaže mrežom od 357 lokacija za čuvanje robnih zaliha, podaci iz izvješća pokazuju da ključne kategorije medicinskih potrepština nisu zastupljene u tim rezervama.