.mxf-750x422.jpg)
Inflacija je u siječnju neznatno usporila, ali Hrvatska je i dalje među zemljama s dvoznamenkastom inflacijom u eurozoni, u siječnju je iznosila 12,7 posto. Euro je donio dodatna poskupljenja, ne samo proizvoda, već i usluga, no čini se da su ih kazne inspektora manje više vratili na stare cijene, koje su bile već dovoljno visoke za građane i bez eura.
Kako bi imali što manje sitnih kovanica, olakšali zbrajanje sebi i kupcima, neki su trgovci, kažu, prelaskom na novu valutu zaokružili cijene.
“Zaokružili smo tako da nam je lakše zbrajati”, rekla nam je jedna trgovkinja. Kaže kako je cijena trebala biti 2,80 eura, a kako je ona zaoružila na 3. “Malo stavim za huharicu i to je to”, kaže. Na pitanje boji li se inspekcije, spremno odgovara: “Ne, nije to ništa puno, to je malo. Neće zamjerit za 20 centi? Ne.”
Upravo je zbog zaokruživanja državni inspektorat od 5. siječnja krenuo u nadzor te u 25 posto slučajeva utvrđena je neopravdano podizanje cijena. Čak je 70 posto onih koji su iskoristili euro da dignu cijene, no nakon akcije DIRH-a sada su ih vratili na razinu od 31. prosinca.
Ana Knežević iz Udruge za zaštitu potrošača smatra da je inspekcija trebala bolje informirati potrošače.
“Trebala bi Inspekcija objaviti bili smo u nadzoru tamo i tamo, neopravdano su podignute cijene toga i toga i vraćena je cijena i to je onda informacija za potrošače. Slobodno je formiranje cijene, mogu staviti da je jaje 1 000 eura pa potrošač sam odluči hoće li ga kupiti ili ne. Krajnje pitanje je: dokle to može ići i gdje je granica koju potrošači mogu izdržati?”, kaže Knežević.
Građani bili spremni na poskupljenje
Građanima je, jasno, to dodatno opterećenje za kućni budžet.
Oni s kojima smo razgovarali kažu da je skuplje jer su trgovci zaokruživali cijene, ali da su bili spremni na to. Kažu da se nije dogodilo drastično poskupljenje, možda par centi, ali da se s vremenom to nakup. Dodaju da vide da je poskupjelo voće, povrće i mliječni proizvodi.
Isključivši one koji su neopravdano podizali cijene, prve procjene Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su cijene u siječnju u odnosu na prosinac 2022. ostale na istoj razini. Iz HUP-a kažu da tzv. prva procjena “ne donosi pregled strukture kretanja cijena po uobičajenoj klasifikaciji, zajednički mjesečni rast cijena hrane, pića i duhana od 1,3% je prema našim izračunima znatno slabijeg intenziteta u odnosu na lanjski siječanj, što znači da se popularni narativ o snažnim široko rasprostranjenim poskupljenjima po uvođenju eura pokazao pogrešnim.”
“Puno vike nizašto”
Da je bilo puno nepotrebnih povika na trgovce smatra i Ivan Katavić iz HGK-a.
“Imali smo puno povika na trgovce, na kraju se nije puno toga izdogađalo, državni inspektorat je obavio posao i nije nitko od velikih trgovačkih lanaca upao u probleme.”, kaže Katavić.
Načinom na koji je euro uplovio u hrvatski sustav, zadovoljni su iz HNB-a. A koliki je bio njegov inflatorni učinak? Viceguvernerica Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek kaže da o nekom dramatičnog utjecaju uvođenja eura na porast cijena ne možemo govoriti.
“Ocjenjujemo da je u segmentu usluga najvjerojatnije došlo do određenog porasta cijena zbog uvođenja eura, ali to je više-manje to. Kad kao kupci gledamo pojedinačne proizvode, primijećujemo da su neke cijene porasle, ali zanemarujemo da cijene velikog broja proizvoda nisu rasle. Zaboravljamo i da su istodobno pale cijene benzina i to ne uzimamo u osobnu kalkulacije”, kaže Sandra Švaljek.
A da se građani prilagođavaju euru i da kuna odlazi u povijest ilustira podatak da je van trezora HNB-a i banaka trenutno je 10,1 milijarda kuna, iz mjeseca u mjesec sve manje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!