Na mesu u trgovinama morat će pisati odakle je, a najmanje će ga biti iz - Hrvatske

Kao za voće i povrće, praksa isticanja zemlje podrijetla na trgovačkim policama čeka i meso, piše Suzana Župan za Novi list.

Uz Prijedlog pravilnika o provedbi programa potpore za provedbu jesenske sjetve u 2026. godini, za koji je predviđeno deset milijuna eura, s tim što bi potpora iznosila najviše 70 eura po hektaru, za najmanje jedan i najviše 50 hektara po korisniku, a namijenjena je proizvođačima ozime pšenice, ječma, zobi, tritikalea i raži te pravog pira, stočnog graška, ozime grahorice i uljane repice, predstavljen je i Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o informiranju potrošača o nepretpakiranoj hrani.

"Trebalo i prije"

Njime se predviđa da podatak o podrijetlu nepretpakiranog goveđeg, svinjskog, ovčjeg i kozjeg mesa te mesa peradi u maloprodaji bude naveden neposredno uz meso na koje se odnosi. Slova kojima je podatak istaknut morala bi biti najmanje jednake veličine kao brojke i drugi znakovi kojima je iskazana cijena. Cilj je potrošačima omogućiti da pri kupnji lakše uoče podrijetlo mesa.

"Podrijetlo nezapakiranog mesa već se mora označavati. Ono što sada mijenjamo jest da ta informacija mora biti neposredno uz meso na koje se odnosi, a slova moraju biti najmanje jednako velika kao oznaka cijene. To je važno jer želimo da čovjek koji dođe u trgovinu odmah vidi što kupuje i odakle to meso dolazi", rekao je, predstavljajući oba prijedloga, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.

Stočari pozdravljaju te najave. Kažu, bilo je i vrijeme za to, no i ističu kako će se u rashladnim vitrinama s nepakiranim mesom najmanje vidjeti oznaka "zemlja podrijetla Hrvatska".

"Bit će to oznake o zemlji podrijetlu kao što su sada istaknute za povrće i voće. Tako je trebalo biti oduvijek, da se zna podrijetlo, je li meso domaće, iz Poljske, Italije… Apsolutno to pozdravljamo, no to je trebalo biti odavno uvedeno", kaže član Predsjedništva Baby Beefa, tovljač junadi iz bjelovarskog kraja Toni Raič. No dodaje da će najčešće kod junećeg mesa kao zemlja podrijetla u ovom trenutku biti istaknuta Poljska.

"Uglavnom, najmanje će biti oznaka da je zemlja podrijetla junetine Hrvatska. Poljska je sada najprisutnija kada je riječ o uvozu junećeg mesa, a za turizam u uvoznom mesu prednjači Južna Amerika. Udio našeg mesa je ispod 40 posto. No dio trgovačkih lanaca isključivo traži našu robu, robu koju su proizveli članovi Baby Beefa", dodaje Raič.

Baby Beef, njegovo članstvo, drži oko 90 posto proizvodnje junećeg mesa i ta se udruga samoinicijativno još prije izborila za svoju oznaku hrvatske junetine. Poljska se nametnula, kaže ovaj tovljač, jer uvozimo lošije pozicije mesa, zemlje koje imaju viši standard, višu kupovnu moć, pozicije s kosti ne zanimaju, pa ih Poljaci guraju prema zemljama s nižom kupovnom moći.

Odustaju

"Poljska klaonička industrija najkonkurentnija je u Europi i može odgovoriti na potrebe. Poljaci su se pojavili i kao veliki kupci žive stoke", dodaje Raič. Najave o označavanju podrijetla nepakiranog mesa pozdravlja i svinjogojac Mirko Kolić iz đakovačkog kraja.